Izgorjela treća srpska kuća u Mostaru
Mostar - Strah i zebnja okovali su juče srpske povratnike u mostarskom naselju Salakovac, gdje je noć prije izgorjela obnovljena srpska kuća, treća u proteklih godinu i po.
Obnovljene kuće, čiji su vlasnici Srbi, u ovom naselju već duže su na meti nepoznatih piromana. Kuća porodice Pantić zapaljena je u decembru 2016. godine, a prije nekoliko mjeseci ista sudbina zadesila je i dom Mitrića. Sve tri kuće se nalaze u krugu od 500 metara, a njihovi vlasnici tvrde da ih policija nikada nije obavijestila o uzrocima požara, niti da li je iko priveden. Povratnici smatraju da je nerasvijetljenost prva dva požara ohrabrila mostarskog piromana da još jednom počini ovo krivično djelo.
Portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Ljudevit Marić kaže da je Policijska uprava Mostar obaviještena o požaru u utorak malo prije ponoći.
- Dobili smo dojavu da u naselju Salakovac gori kuća vlasnika B. L. (78), a koju koristi S. Dž. (31) sa porodicom. Za vrijeme požara niko nije bio u kući i vatra je ugašena za 40 minuta. Još ne znamo kolika je šteta i šta je uzrok požara, ali inspektori su na terenu i nakon završenog uviđaja imaćemo više informacija - rekao je Marić.
Kako nezvanično saznajemo, izgorjela kuća je u vlasništvu Borislava Lojpura, koji ne stanuje u Mostaru.
Srpski povratnik Miroslav Pantić sa roditeljima koji su stari živi svega 500 metara od zapaljene kuće ali juče do požarišta nije smio.
- Nisam išao do zapaljene kuće jer smatram da mi je bolje da se primirim. Ovdje ima desetak srpskih kuća u kojima mahom žive starci koji osjećaju strah iako se ja lično ne plašim jer sam oguglao na opasnosti - kaže Pantić. Dodaje da mještani nagađaju svašta kad je u pitanju uzrok požara.
- Jedni misle da ju je neko zapalio namjerno jer je kuća srpska, drugi sumnjaju na loše instalacije, a treći opet pomišljaju na migrante jer se u blizini nalazi migracioni kamp čiji se korisnici slobodno kreću. Neko od njih je to mogao napraviti - priča Pantić. Naglašava da mu je bilo lakše dok je bio izbjeglica u Srbiji nego od kada se 2000. godine vratio na predratno ognjište.
- Srbi ovdje teško dobijaju posao, a ne nailazimo ni na saradnju institucija. Prije nekoliko godina doživio sam neprijatnost kada sam prodavao duvan. Okačio sam ispred kuće tablu na kojoj je pisalo da prodajem duvan i nekoliko Bošnjaka, pridošlica, srušilo mi je natpis i reklo da "duvan" idem prodavati u Nevesinje, a da se u Mostaru kaže "duhan" - prisjeća se Pantić.
Mostarski sveštenik Nebojša Radić se nada da paljenje kuća nije prijetnja Srbima, jer do sada nisu bili izloženi prijetnjama.
- Zabrinuti smo zbog novonastale situacije, ali nema širenja panike. Očekujemo da će institucije u što skorijem roku otkriti počinioce. Sumnjamo da je sve tri kuće zapalila ista osoba, ali ne možemo sa sigurnošću reći da je motiv to što su srpske, naročito jer su u posljednjoj stanovali podstanari, Bošnjaci. Ne znamo da li je ovaj čin poruka vlasniku kuće ili podstanarima - rekao je Radić i poručio Srbima u Mostaru da ostanu u svojim domovima i da ne strahuju.
Predsjednik Koordinacije srpskih udruženja u Mostaru Dušan Golo kaže da ne zna ko je mogao zapaliti kuću.
- Osjeća se strah, primio sam bezbroj poziva u kojima se ljudi interesuju kako da pomognu Srbima u tom naselju i zašto se kuće pale. Normalno je da su ljudi uznemireni i da oni koji stanuju u blizini zapaljenih kuća očekuju da su sljedeći. Ako policija ne odradi svoj posao i ne pronađe krivca, piroman će zasigurno nastaviti - navodi Golo.
Ističe da MUP u Mostaru upornim neotkrivanjem počinilaca šalje ružnu poruku Srbima.
- Politička klima koja se stvara nepovoljna je za Srbe u Mostaru. Preko naših leđa nastoje se ostvariti politički poeni. MUP je lani zaposlio 75 policajaca, od čega su samo trojica Srbi i to dovoljno govori o našim pravima ovdje - kaže Golo i dodaje da na području Mostara živi nešto manje od 5.000 građana srpske nacionalnosti.
Konstitutivnost
Dušan Golo kaže da se Srbi duži niz godina bore za konstitutivnost u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, ali, nažalost, bez uspjeha.
- Nemamo političku moć da to sprovedemo jer nas je malo pa stalno trpimo posljedice. Ne možemo se zapošljavati u javna preduzeća, institucije, škole, bolnice. Nemamo prava na izučavanje svog jezika i na pismo. U našoj borbi stigli smo do najviših institucija BiH, do vrha međunarodne zajednice, pa i do Strazbura, a rezultat je ravan nuli, jer ne postoji politička volja u BiH da mi budemo konstitutivni - kaže Golo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
