Gordana Vunjak-Novaković, profesorica na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku: Srce od matičnih ćelija pokreće revoluciju

Milijana Latinović
Gordana Vunjak-Novaković, profesorica na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku: Srce od matičnih ćelija pokreće revoluciju

Srčani mišić napravljen od matičnih ćelija za svega četiri sedmice, koji se ponaša kao srce odrasle osobe, kruna je dosadašnjeg naučnoistraživačkog rada i sigurno će donijeti revoluciju u medicinska istraživanja.

Rekla je to u intervjuu za “Glas Srpske” profesorica biomedicinskog inženjeringa na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku Gordana Vunjak-Novaković, koja sa svojim timom od 40 ljudi čini čuda u nauci.

- Došli smo do saznanja da srčani mišić može da bude napravljen od ćelija bilo kog pacijenta i da se koristi za precizna ispitivanja terapija za srčane bolesti - istakla je Vunjak-Novaković.

GLAS: Da li će “vještačko srce” smanjiti liste čekanja za transplantaciju i da li će se zahvaljujući tom pronalasku smanjiti broj onih koji umiru od bolesti tog organa?

VUNjAK-NOVAKOVIĆ: To su veliki i važni ciljevi, jer u svetu više ljudi strada od kardiovaskularnih oboljenja nego od kancera. Korišćenje matičnih ćelija od kojih se prave ćelije srčanog mišića i krvnih sudova je od velikog interesa za regeneraciju srca posle infarkta ili hroničnih oboljenja. Srce nema sposobnost da se obnovi posle povrede i neophodno je uneti sveže ćelije i biološke faktore da bi se vratila njegova funkcija. Došli smo do rezultata da je lečenjem matičnim ćelijama moguće zaustaviti oštećenje srca bez ikakvih znakova aritmije.

GLAS: Osim srca od matičnih ćelija možemo li uskoro očekivati da iz Vaše laboratorije izniknu nova otkrića?

VUNjAK-NOVAKOVIĆ: Radimo na regeneraciji pluća i jetre, da bismo povećali broj organa za transplantaciju. Nedostatak pluća za transplantaciju je veliki i akutan problem, jer je broj donora pluća relativno mali i taj broj se još više smanjuje jer kvalitet pluća brzo opada tokom transporta. Razvili smo novu tehnologiju koja nam omogućava da tokom tri do četiri dana veliki broj oštećenih pluća dovedemo do standarda za primenu u transplantaciji. Radimo i na regeneraciji kostiju i na takozvanim “organima na čipu”. Polazeći od matičnih ćelija uspeli smo da napravimo različita tkiva: srce, jetru, kožu, kost i da ih povežemo krvnim sudovima sa cirkulacijom, kao u našem organizmu. U takvu mrežu organa može da se ubaci i tumor i na taj način merimo pozitivne efekte antikancer lekova i njihove poznate negativne efekte na srce, kožu, jetru.

GLAS: Koliko je odlazak u SAD doprinio razvoju Vaše karijere i mislite li da biste, da ste ostali u Srbiji, gdje ste rođeni, mogli postići iste rezultate?

VUNjAK-NOVAKOVIĆ: Dolazak u Boston i prelazak na Kolumbiju su bili presudni. Ne bih mogla da radim ovo što radim u Srbiji ili negde drugde u svetu. Bio je to srećan sticaj okolnosti u vreme kad je počinjalo da se razvija inženjerstvo tkiva. Videla sam način da doprinesem toj oblasti uvođenjem sistema za gajenje tkiva van organizma, korišćenjem takozvanih bioreaktora. Ništa ne bi bilo moguće bez velike ljubavi moje predivne porodice i bez ogromnog truda i srpske tvrdoglavosti. Moj muž Branko, sin Staša i njegova porodica su mi velika podrška i sve na svetu.

GLAS: Nerijetko su Vas mediji upoređivali sa Stivenom Hokingom, najvećim naučnikom savremenog svijeta, koliko Vam to znači?

VUNjAK-NOVAKOVIĆ: Stiven Hoking je bio jedinstven genije i neverovatna osoba, koja će inspirisati generacije. Mislim da je poređenje zbog toga što nam je “indeks citiranosti” sličan, ali je Stiven Hoking samo jedan.

GLAS: Šta Vam najviše nedostaje iz Srbije i da li se život preko okeana mnogo razlikuje od onog u Beogradu?

VUNjAK-NOVAKOVIĆ: Beograd je moj grad i Srbija je moja zemlja. Tako se osećam i tako se predstavljam ovde u Americi. Naravno, nigde nije kao kod kuće, ali nažalost dođem samo jednom ili dvaput godišnje. Njujork je pomalo kao Beograd, samo mnogo veći. Ogromna energija, nikad ne spava, interesantni i iskreni ljudi i Srbi se ovde osećaju kao kod kuće. A imamo i naše sastajalište “Kafanu”, u kojoj se spajaju gostoprimstvo, vrhunska kuhinja i muzika iz sedamdesetih i osamdesetih godina koju smo toliko voleli.

Nauka u regionu

GLAS: Kako biste ocijenili stanje nauke u Srbiji, koliko su srpski naučnici uspješni u svijetu?

VUNjAK-NOVAKOVIĆ: Svesna sam da je “u dobru lako dobar biti” i da je jako teško baviti se naukom, medicinom i novim tehnologijama kada su mogućnosti ograničene, što je slučaj u Srbiji, regionu i u puno zemalja u svetu. Naši naučnici su uspešni u svetu, jer smo dobili izvanredno obrazovanje na studijama, a oni najbolji i najuporniji uspevaju i kod kuće.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana