Svi traže veći dio agrarnog budžeta

Anita Janković-Rečević
Svi traže veći dio agrarnog budžeta

Banjaluka - Poljoprivrednici širom Srpske ubrzano spremaju zahtjeve koje će uskoro iznijeti pred resornog ministra na konsultacijama u vezi sa dodjelom podsticaja, a, prema planovima koje su skovali, svi žele više miliona za uloženi rad i trud.

Na dogovor u vezi s izradom pravilnika za dodjelu podsticaja za 2019. godinu u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS krajem januara ili početkom februara biće pozvani predstavnici svih udruženja poljoprivrednih proizvođača kako bi okvirno dogovorili raspodjelu agrarnog budžeta, koji u ovoj godini iznosi 71 milion KM. 

Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinovića ističe da je dosadašnja raspodjela novca bila nepravedna i nelogična, te predlaže da novac iz agrarnog budžeta bude raspoređivan u jednakim procentima svim proizvodnim sektorima kako niko ne bi ostao uskraćen s obzirom na to da su svi, kako tvrdi, u jako teškoj situaciji.

- Svi se jednako mučimo i radimo, i mi koji proizvodimo jabuke, i oni što proizvode krompir, med, mlijeko, meso... Zato raspodjela novca mora biti jednaka. Ako to nije moguće, mi ćemo tražiti sopstveni budžet, odnosno deset miliona maraka. Taj novac planiramo da rasporedimo i za kapitalna ulaganja, investicije, te premije za proizvedeno i prodato voće - rekao je Dojčinović. On je dodao da mljekari svake godine dobiju 60 odsto novca iz agrarnog budžeta, iako zapošljavaju mali broj radnika, za razliku do voćara koji hljeb u ruke daju hiljadama nadničara.

- Od mljekara smo napravili zavisnike od agrarnog budžeta, iako su oni već odavno uznapredovali i sami su održivi. Mnogi sektori grcaju i daleko su od profitabilnosti, dok oni ubiru veliki novac - dodao je Dojčinović i naveo da su voćari lani dobili četiri miliona KM na ime premije za proizvedeno i prodato voće.

Više novca tražiće i proizvođači svinja jer, kako kažu, nemoguće je da sa dosadašnjim iznosima podsticaja budu konkurenti evropskim proizvođačima čije je meso preplavilo domaće tržište.

- Tražićemo pet miliona maraka, i to 3,5 miliona za tov svinja i 1,5 miliona maraka za rasplodne krmače. Lani smo imali 30 KM po tovljeniku, a po krmači 70. Međutim, sada ćemo zahtijevati da to bude 50 maraka za tov, a 200 za prasilice - istakao je predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić.

Veći komad “kolača” žele i proizvođači povrća, koji bi se zadovoljili sa deset miliona KM podsticaja.

- Četiri miliona nam treba za premije za proizvedeno i prodato povrće, a šest miliona za navodnjavanje, mehanizaciju i plasteničku proizvodnju. Imamo uslove da proizvedemo mnogo povrća, samo nam treba snažnija podrška - rekao je predsjednik Udruženja povrtara RS Branko Mastalo.

On je istakao da su  cijelu prošlu godinu kuburili sa manjkom radne snage, a ove godine situacija će, kako kažu, biti još gora.

- Ko ne bude imao novca da kupi mašine koje će odrađivati najveći dio posla moraće da ugasi proizvodnju. Međutim, vadilice, kupilice, sortirači, pakirnice su veoma skupe i bez većeg iznosa podsticaja ih ne možemo nabaviti. Očekujemo dosta više razumijevanja od novog ministra - dodao je Mastalo. 

Pravedniju raspodjelu traže i živinari.

- Važno je i da bude obezbijeđena redovna isplata novca svima jer neki dobijaju novac mjesečno, a neki godišnje. Zahtijevaćemo i da bude donesen zakon o podsticajima, a ne da bude kreiran pravilnik svake godine - istakao je direktor Poslovnog udruženja Zajednica živinara RS Nebojša Rakić.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednik proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac kaže da su mljekari zadovoljni iznosom premije za mlijeko koja iznosi 30 feninga po litru, ali da treba povećati iznos podsticaja za proizvodnju junica.

- Da bismo bili konkurentni na tržištu, potrebno je da se približno izjednačimo s okruženjem kada su u pitanju podsticaji za junice, koji su lani iznosili 240 KM - rekao je Usorac i dodao da mljekari godišnje dobiju oko 30 miliona KM na ime premije za mlijeko, ali da je to zato što ih ima daleko više nego svih drugih proizvođača zajedno. 

Jače kontrole

Vladimir Usorac smatra da dodjelu podsticaja treba daleko više kontrolisati nego što je to sada slučaj.

- Kontrola se radi isključivo u proizvodnji mlijeka, dok svi drugi sektori rade kako hoće. Jabuke se uvoze iz Poljske, pa zatim izvoze u Rusiju kao domaće i za to se uzimaju podsticaji. Slične stvari se rade i kod izvoza goveda u Tursku. Takve stvari se više ne smiju dešavati. Kako se kontroliše proizvodnja u mljekarstvu, tako treba da bude i u drugim sektorima - rekao je Usorac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana