Na trpezi Natalije Kalinjin i Viktorija Karunova 12 jela za 12 apostola

I u njihovoj domovini, kao i kod Srba, Božić je porodični praznik koji se proslavlja sa najmilijima.

- Pripreme za njegovu proslavu počinju šestonedjeljnim postom koji ima dvije osnovne poruke - uzdržavanje od nekih vrsta jela i loših misli i djela, ali darivanje siromašnih i onih kojima treba pomoć - priča Natalija, profesorka istorije, koja je rođena u Dobrjanki kod milionskog Perma na obroncima Urala, a u Rogatici i braku sa Radislavom Radom Jovkovićem,  živi od sredine 2016. Jovkovići imaju sina Konstantina koji će na Tucindan, 5. januara, proslaviti prvi rođendan.

Priču o božićnim običajima u Rusiji upotpunila je i Viktorija, profesorka muzike i ugostiteljskog menadžmenta, rođena u gradu Ćerepovec u Volgovskoj oblasti nedaleko od Sankt Peterburga. U Rogatici je takođe od 2016. godine kada se udala za Slavišu Bakmaza sa kojim je dobila kćerku Vesnu.

Ona priča da se u danima predbožićnog posta, posebno poslije pada komunizma u Rusiji i dolaska Vlamira Putina na vlast, obavezno ide u hramove na bogosluženja.

- “Revnosniji” vjernici u te dane ne započinju nikakve nove poslove, a mnogi u kućama isključuju sve uređaje za komunikaciju, posebno internet. Žene u crkvu obavezno dolaze u dugim suknjama, sa maramom na glavi i bez šminke. Ako neka žena dođe bez duge suknje i marame, dobiće ih od crkvenog ekonoma uz obavezu da ih vrati nakon bogosluženja - kazuje Viktorija.

Badnji dan, koji u Rusiji zovu Sočeljnik, umnogome se razlikuje od ovog dana kod Srba. Tog dana se ništa ne kolje i ne peku pečenice, nego se cijeli dan posti i tek pred veče sa pojavom prvih zvijezda sjeda se za večeru za koju domaćice pripremaju bogatu trpezu.  Na stolu se na prvom mjestu nađe, slično srpskom slavskom koljivu, sočivo sa pšenicom, makom i medom. Pšenica simbolizuje vezu živih sa mrtvim, mak prolivenu nevinu krv za Hrista, a med slast Carstva nebeskog i čistote riječi božije. 

- Tu je ukupno 12 jela koja simbolizuju 12 Hristovih svetih apostola.  Jedno od njih je posna sarma, grah, kupušnjak, boršč, riba, vareniki koji se još zove i peljimeni, a posni se pravi od ribe dok se u mrsni stavlja faširano meso, gljive, bijeli luk, piroške (pecivo slično uštipcima), krofne, kompot i Sveta voda kao simbol očišćenja čovječijeg tijela i duše - pričaju rogatičke snajke i ističu da sva jela imaju neku simboliku sa rođenjem Isusa Hrista. Nema sječe badnjaka, ali se bogato kite novogodišnje jelke.

- Djeca kite jelke sa likovima anđela i raznim bombonama, a ispod jelki se nalaze pokloni. Organizuju se i dječiji maskenbali slični petrovdanskim lilama koje smo ovdje vidjele. Kud djeca prođu dobijaju novac, slatkiše i igračke - pričaju Ruskinje.

Poslije večere ide se na večernju službu u crkve. Na bogosluženju mnogi dočekaju ponoć i jutarnju molitvu, a onda idu kućama.

U Rusiji, ističu Natalija i Viktorija, na Božić nema polaznika i pucanja iz vatrenog oružja. Porodično mršenje, posebno poslije pada carske Rusije i gladomora koji je vladao tridesetih godina prošlog vijeka, nakon dolaska sa molitve iz crkve obavlja se tradicionalnim jelom koje se naziva peljimeni. To je u stvari kombinacija tijesta i faširanog mesa uz više različitih salata u kojim se nalazi i nešto mesa kao što je ruska salata. Tu je i jedna vrsta pire krompira sa mesom i to jelo se zove dranik - kaže Viktorija. Rijetki su primjeri da neko uz Božić priušti pečenu gusku, kokoš  ili patku. Prasadi i jagnjadi bilo je u vrijeme carske Rusije, ali je toga nestalo u vrijeme boljševizma.

Inače, i u Rusiji je Božić državni praznik, ali se zvanično slavi jedan dan. U narodu su sveti dani od Božića do Bogojavljenja i zovu se svjatki i tokom njih se, uključujući i Pravoslavnu novu godinu, organizuju maskenbali i druge zabave, odlazi u goste i primaju gosti.

- Muškarci se, u cilju čeličenja organizma na Bogojavljenje, kupaju u ledenim vodama do kojih se dolazi na taj način što se motornim pilama na zaleđenoj rijeci ili jezeru isijeca prolaz u ledu u vidu krsta kroz koji se zatim u vodu  spuštaju plivači. Po izlasku iz ledene vode plivači se  griju “vatrenim pićem” votkom - priča Nataša, kako u Rogatici prijatnu Nataliju iz milja zovu svi koji je poznaju.

Kupanje u ledenoj vodi, naglašavaju one, sve je popularnije među mlađim muškarcima, pogotovo što ga upražnjava i predsjednik Putin.

Pradjed sveštenik završio u Sibiru

Period Oktobarske revolucije i doba staljinizma ostavili su duboke ožiljke na vjernike, običaje i posebno crkvu i sveštenike u Rusiji. To je osjetila i porodica Viktorije Karunov čiji je pradjed Boris Bogdanov bio sveštenik. Samo zato što je bio uz crkvu i vjerovao u Boga sa dijelom najbližih srodnika završio je u Sibiru. Radio je u rudniku gdje je od hladnoće, gladi, nehigijenskih i teških uslova skončao zajedno sa suprugom i petoro djece.

RECEPT ZA POPULARNO JELO DRANIK

Dranik je  jedno od najpopularnijih jela koja se nalaze na božićnoj trpezi najvećeg broja porodica u Rusiji. Natalija Kalinjin-Jovković je čitaocima “Glasa Srpske” poklonila recept za ovo jelo koje bi se moglo, kako kaže naći i na božićnoj trpezi Srba.

Sastojci:

300 grama svinjskog ili junećeg mesa

6 do 8 krupnih krompira

1 glavica crnog luka

2 jaja

1 do 2 supene kašike brašna

mljevena paprika, so, ulje,

prezle ili griz za paniranje

pavlaka kao prilog

Priprema:

Krompir skuvati, očistiti i kad se ohladi izrendati da se stvori mekana masa kao za pire. Dodati soli po ukusu, mljevenu papriku, jaja i brašno da se napravi dovoljno gusta masa za oblikovanje šnicli.

U tavi propržiti luk, dodati faširano meso, mljevenu papriku i so. Meso ostaviti da se ohladi. Od smjese krompira, jaja i brašna na dlanu oblikovati tanke šnicle i na njih nanijeti faširano meso, a potom ga sa svih strana pokriti masom od krompira i jaja da se dobije oblik malo deblje šnicle. Šnicle panirati u grizu ili prezli, a potom propržiti na vreloj masti ili ulju.

Može se servirati kao hladno i kao toplo jelo. Veoma je ukusno ako se konzumira sa pavlakom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.