Lažni med zatrpao police trgovina
Banjaluka - Klimatske promjene i modernizacija poljoprivredne proizvodnje smanjile su prinose meda u Srpskoj u protekle dvije godine, što je dovelo do pojave lažnih pčelinjih proizvoda na policama marketa.
Saša Dragičević iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kaže da bi proizvodnja higijenski ispravnih i proizvoda bezbjednih po zdravlje, trebalo da bude cilj svakog pčelara.
- Nesavjesni pčelari, želeći da dođu do veće zarade, loše pčelarske godine nadoknađuju tako što pčele prihranjuju raznim šećernim sirupima, a drugi pak proizvode med koji pčele nikada nisu ni vidjele - rekao je Dragičević.
Dodaje da su mnogi do te mjere usavršili proizvodnju lažnog meda, da ni u laboratorijama nije moguće utvrditi da li je riječ o prirodnom ili falsifikovanom medu.
- Niska prodajna cijena raznih vrsta meda treba da izazove sumnju kod potrošača, a med je najbolje kupovati direktno kod pčelara u kojeg imamo povjerenje - kazao je Dragičević.
Pčelar iz Doboja Radenko Krulj, koji u svom domaćinstvu ima tridesetak košnica ističe da su pčelarima u Srpskoj ruke vezane u borbi sa nelojalnom konkurencijom.
- Tržište je preplavljeno falsifikovanim medom i mi s tim ne možemo lako izaći na kraj. Meda nema ni za lijek kod proizvođača, a police u marketima pune - rekao je Krulj.
On je dodao da su pčelari lani u prosjeku vrcali do pet kilograma meda po pčelinjem društvu, što je četiri puta manje nego u medonosnim godinama.
Krulj, koji uglavnom proizvodi bagremov med, kaže da kilogram košta oko 15 maraka, dok cijena hercegovačkog meda od kadulje dostiže 18 maraka.
Bitku s nelojalnom konkurencijom biju i pčelari na području Bratunca.
- Unazad nekoliko godina košnice su prazne, a osim toga lani smo imali i najezdu varoe koja je uništila pčelinja društva - rekao je predsjednik Udruženja pčelara "Kesten" iz Bratunca Marko Živković i dodao da ovo udruženje okuplja oko 100 pčelara sa područja Bratunca.
Prepoznavanje meda
Saša Dragičević navodi da postoje razni načini kako prepoznati pravi med, koji ima karakterističan ukus, boju i miris, a vremenom se kristališe.
- Postoje vjerovanja da se pravi med prepoznaje i na osnovu curenja u neprekinutoj niti sa podignute kašike, nije ljepljiv između prstiju i ne privlači mrave. Šibicu umočenu u pravi med moguće je zapaliti - rekao je Dragičević.
Hemijski sastav meda
75 odsto - šećeri
18 odsto - voda
0,3 odsto - organske kiseline
0,2 odsto - minerali
enzimi
vitamini C, B kompleks, A, K, E
fitohemikalije
bjelančevine iz polenovih zrnaca
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
