Hramovi na Garavicama i Šušnjaru u FBiH vječna uspomena na mučki ubijene pretke

Milijana Latinović
Hramovi na Garavicama i Šušnjaru u FBiH vječna uspomena na mučki ubijene pretke

Banjaluka - U želji da otrgnu od zaborava uspomenu na hiljade ubijenih predaka na stratištima kod Bihaća i Sanskog Mosta u FBiH, potomci stradalih Srba uz podršku crkvenih starješina dali su inicijativu da se na ovim područjima izgrade crkve, ali tu ideju ne podržavaju vlasti u ovim lokalnim zajednicama.

Inicijativa je potekla od Udruženja "Jasenovac - Donja Gradina" i Eparhije bihaćko-petrovačke koji žele da izgradnjom hramova na stratištima Garavice kod Bihaća i Šušnjar nadomak Sanskog Mosta odaju vječnu počast ubijenim Srbima u Drugom svjetskom ratu. Na Garavicama je stradalo više od 12.000 Srba i 13 Jevreja i to mjesto je odmah iza Jasenovca i Jadovnog proglašeno jednim od najvećih srpskih stratišta u vrijeme Drugog svjetskog rata. Na pravoslavni praznik Ilindan od ustaškog terora na razne načine na Šušnjaru je pobijeno oko 5.500 Srba i 43 Jevreja, a među njima veliki broj djece.

Godinama unazad najveća srpska stratišta u FBiH obilaze potomci ubijenih, koji se okupljaju u udruženja i bore da uspomena na njihove očeve i djedove nikada ne izblijedi.

Član Udruženja "Jasenovac - Donja Gradina" Vladimir Lukić kaže da je potrebno obilježiti sva stratišta iz Drugog svjetskog rata da se zna čije kosti počivaju u tim grobnicama.

- Iako u Bihaću imaju neki svoj urbanistički plan prema kojem bi na ovom mjestu trebalo da bude sportsko-rekreativni centar, gdje bi se održavale konjičke i moto-trke, mi to nećemo dozvoliti. Smatramo da nema toga ko će zabraniti da se na Šušnjaru i Garavicama podignu hramovi u znak sjećanja na hiljade pobijenih Srba. U Bihaću i Sanskom Mostu zaista bi mogli barem malo da saperu ljagu jer su Srbe i Jevreje pobile uglavnom komšije Hrvati i Bošnjaci na bazi ustaške ideologije - rekao je Lukić i dodao da su u pripremi projekti za izgradnju ovih crkava.

U Eparhiji bihaćko-petrovačkoj ističu da bi crkve na ovim stratištima bile izgrađene u znak sjećanja na postradale u pravoslavnoj vjeri, te da bi to bilo mjesto molitve i susreta sa Bogom.

- Pogrešna je konotacija da je podizanje hrama na tim mjestima stvar "prkosa Srba", iritiranje potomaka onih koji su učinili zločin, ili tome zločinu doprinijeli 1941. godine. Kada bi pravoslavni hrišćani takve namjere imali, one bi bile suprotne evanđeoskoj tradiciji i prirodi hrišćanstva, koji pozivaju svakog hrišćanina da se Bogu moli da "oprosti nam dugove naše, kao što i mi opraštamo dužnicima svojim"- naveli su u ovoj Eparhiji.

S obzirom na to da su Garavice i Šušnjar spomen-područja pod zaštitom BiH, inicijativa za izgradnju hramova upućena je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

- Donijeli smo odluku za pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu odluke o proglašenju spomen-parkova Garavice i Šušnjar nacionalnim spomenicima, te da se koriguju zone i mjere zaštite na terenu. Odluka će biti donesena najvjerovatnije do kraja maja - rekao je član ove komisije Goran Milojević.

Načelnik opštine Sanski Most Faris Hasanbegović kaže da opština ne podržava izgradnju hrama na Šušnjaru.

- Mi nismo bili za izgradnju crkve. Odluku institucija ćemo poštovati, ali smo i Komisiji dali do znanja da se protivimo izgradnji bilo kakvih vjerskih objekata na Šušnjaru - rekao je Hasanbegović i dodao da se opština zalaže da se ovo mjesto zaštiti i vrati u stanje kakvo je bilo prije rata, da tu bude partizanski spomenik, kako je i bilo.

U Upravi grada Bihaća nismo uspjeli dobiti komentar u vezi sa izgradnjom hrama na Garavicama, jer je gradonačelnik Šuhret Fazlić bio na sastancima ili putovanju svaki put kada smo zvali.

Predsjednik Odbora Narodne skupštine RS za Donju Gradinu Darko Banjac ističe da je u Drugom svjetskom ratu na ovim područjima u FBiH stradao srpski narod i da nema razloga da se zabrani podizanje crkava na tim mjestima.

- Ako zabranjujete jednom narodu koji je stradao da tu podigne crkvu i da na pristojan i dostojanstven način obilježava dan sjećanja na svoje ubijene pretke, to je isto kao da ponovo vršite isti zločin nad tim narodom - istakao je Banjac.

Predsjednik RS Milorad Dodik je lani na obilježavanju 75. godišnjice stradanja Srba na Garavicama kazao da će ovo područje biti proglašeno mjestom od republičkog značaja te da je namjera da se izgradi crkva sa spomen-pločom koja će biti svjedok ovom stradanju.

Žitni magacin

Vladimir Lukić ističe da je osim stratišta na Šušnjaru, srpski narod u Sanskom Mostu nastradao i kod Žitnog magacina koji je u Drugom svjetskom ratu postao zloglasni zatvor u kojem su mučeni Srbi svih uzrasta i oba pola.

- Na tom mjestu je pobijeno više od 100 Srba iz sela Podlug među kojima i čitave porodice, a u narodu je poznato kao mjesto gdje su pobijeni Podlužani - rekao je Lukić i dodao da je pokrenuta inicijativa za postavljanje spomen-obilježja na ovom mjestu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana