„Crvenom zlatu“ se crno piše

  „Crvenom zlatu“ se crno piše 04.12.2017 12:06 | Anita Janković-Rečević

Banjaluka - Prinosi maline dogodine bi mogli biti značajno umanjeni u odnosu na prethodni period, jer je ovogodišnja niska otkupna cijena „crvenog zlata“ mnoge malinare iz Srpske i BiH dovela do ambisa, zbog čega su bili primorani da dignu ruke od ovog posla.

Proizvodnja malina, koja je posljednjih godina doživjela ekspanziju u BiH, počela je da se gasi, a proizvođači vape za pomoć, jer im je niska cijena zadala probleme. Kilogram ovogodišnjeg roda mahom se prodavao za 1,90 KM, a bilo je i otkupljivača koji su plaćali 1,70 KM, dok se samo rijetki malinari mogu pohvaliti time da su za ovu količinu dobijali 2,40 KM. 

Predsjednik Udruženja malinara Bratunca, Srebrenice i Milića „Vilamet“ Ljubiša Alempić ističe da protest, koji je održan u oktobru, nije donio očekivane rezultate.

- Većina hladnjačara je ostala pri cijeni od 1,90 maraka i oni su otkupili najviše roda. Jedan naš lokalni hladnjačar je cijenu podigao na 2,10 KM i obećao da će nam do kraja decembra isplatiti još po 0,20 KM - kaže Alempić.

Prema njegovim riječima, takvo stanje je prouzrokovalo čupanje dijela zasada, a mnogi proizvođači su odustali od održavanja pa su malinjaci u veoma lošem stanju.

- Sve to će uticati na pad proizvodnje, jer su malinari ogorčeni. Na sastanku sa resornim ministarstvom nismo ništa postigli, jer ne mogu nama podići premiju, a da to ne učine i ostalim voćarima. To bi mnogo koštalo - kaže on i podsjeća da premija iznosi deset odsto od prodajne cijene.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika „Malina“ iz Kotor Varoša Aleksandar Stanić kaže da je sva malina sa područja ove opštine prodata za 1,70 KM po kilogramu, dok ih proizvodnja te količine košta oko dvije marke.

- Nismo pokrili ni troškove, jer smo berače plaćali marku po kilogramu, a nama je ostalo 70 feninga u koje je nemoguće uklopiti troškove. Za dvije godine neće ostati ni deset odsto sadašnjih proizvođača, što je tužno, jer RS ima idealne uslove za proizvodnju tog voća - ističe Stanić.

Dodao je da udruženje, na čijem je čelu, ima dokaz da je dio njihove maline prodat u Kipar za šest evra po kilogramu.

- Nemamo ništa protiv toga da otkupljivači zarade, ali ne mogu ostvarivati ekstra profit, a nama isplaćivati milostinju. Cijena maline u tržnom centru je 37 maraka po kilogramu, a nama ne mogu dati ni dvije marke - navodi on.

Proizvođač iz Teslića Dragomir Pavlović, čiji malinjak se prostire na pet hektara, za razliku od većine svojih kolega, malinu je uspio da proda za 2,40 marke.

- Imam hladnjaču pa sam u njoj čuvao rod i čekao povoljnije uslove. Mogao sam mnogo bolje proći da sam voće izvezao, ali stranim kupcima trebaju veće količine koje nisam imao - dodao je Pavlović.

Međutim, ni ovaj proizvođač nema mnogo razloga za zadovoljstvo poredeći ovogodišnje trgovanje sa prošlom godinom kada su otkupljivači za kilogram plaćali od 3,30 do 3,50 KM. Direktorica firme „Bos agro fud“, koja je jedna od najvećih otkupljivača u BiH, Radmila Šaran ističe da je do pada cijene došlo, jer je pala prodaja na svjetskom tržištu.

- Malinu smo plaćali 1,90 KM po kilogramu, jer još nismo prodali ni lanjsku i sada na lageru imamo od 4.000 do 5.000 tona voća. Potražnja je opala zbog prekomjernih proizvedenih količina, kako kod nas, tako i u Srbiji i Poljskoj - rekla je Šaranova i dodala da su proizvođači zaboravili da je cijena maline prije 12 godina iznosila 40 feninga, a da su i tada radili i nisu propadali.

- Posljednje tri godine cijena je bila nerealno visoka i svi smo znali da će tome doći kraj - naglasila je Šaranova.

Spas u hladnjači

Proizvođači maline ističu da je jedino rješenje da zadrže proizvodnju u osnivanju zadruga i investiranju u sopstvene hladnjače kako bi rod direktno izvozili, preskačući tako raznorazne nakupce.

- Osnovati sopstvenu hladnjaču je skupa investicija, jer ona koja može primiti oko 1.000 tona voća košta više od milion maraka. Ne znamo koliko su svi proizvođači spremni na takav potez, a trebala bi nam i pomoć države - rekao je Ljubiša Alemić.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica