Bo­gat­stvo po­ra­slo naj­brže, ali zbog manje sta­no­vni­ka

Ma­ri­ja­na Miljić
Bo­gat­stvo po­ra­slo naj­brže, ali zbog manje sta­no­vni­ka

Banjalu­ka - BiH je u kon­ku­ren­ci­ji 141 zemlje u pe­ri­odu od 1995. do kra­ja 2014. go­di­ne ima­la naj­ve­ći rast bo­gat­stva po sta­no­vni­ku, a za to je naj­vi­še za­slu­žna nis­ka osno­va zbog ra­ta ko­ji je osi­ro­ma­šio zemlju i ra­zo­rio eko­no­mi­ju i iseljavanje sta­no­vniš­tva usljed če­ga se bo­gat­stvo di­je­li na manji broj ljudi.

Po­da­ci o bo­gat­stvu obje­lo­danjeni su u iz­vje­šta­ju Svjet­ske ban­ke pod na­zi­vom "Pro­mje­ne bo­gat­stva na­ci­ja 2018. go­di­ne". Stručnjaci ove glo­bal­ne fi­nan­sij­ske in­sti­tu­ci­je su pri ran­gi­ranju ze­malja u ob­zir uzi­ma­li po­dat­ke o pri­ro­dnim re­sur­si­ma po­put šu­ma i mi­ne­ra­la, ljud­skom ka­pi­ta­lu, odno­sno za­ra­di sta­no­vni­ka to­kom njiho­vog ra­dnog vi­je­ka, te proi­zvo­dne ka­pa­ci­te­te i ne­to inos­tra­nu imo­vi­nu. Na osno­vu tih pa­ra­me­ta­ra izra­ču­na­li su da je bo­gat­stvo po sta­no­vni­ku u BiH 40.486 do­la­ra.

BiH se po vi­si­ni bo­gat­stva po sta­no­vni­ku, uprkos tom ras­tu, na lis­ti 43 zemlje Evro­pe i cen­tral­ne Azi­je na­šla na 41. mjes­tu, a sla­bi­je pla­si­ra­ni su sa­mo Mol­da­vi­ja i Kir­gi­zi­ja.

- Naj­ve­ći rast bo­gat­stva po sta­no­vni­ku od 274 od­sto ima­la je BiH zbog vrlo brzog ras­ta ljud­skog ka­pi­ta­la i opo­rav­ka od su­ko­ba - na­ve­de­no je u iz­vje­šta­ju Svjet­ske ban­ke.

Ras­tu bo­gat­stva u BiH je do­pri­ni­je­lo i smanjenje po­pu­la­ci­je, a is­ti slu­čaj je i u Hrvat­skoj, Jer­me­ni­ji, Gru­zi­ji, Mol­da­vi­ji, Bu­gar­skoj, Bje­lo­ru­si­ji, Al­ba­ni­ji, Ru­mu­ni­ji, Le­to­ni­ji, Ru­si­ji, Poljskoj, Es­to­ni­ji, Ma­đar­skoj i Njema­čkoj.

Po­ka­za­telji Svjet­ske ban­ke ni­su izne­na­di­li eko­no­mis­tu Go­ra­na Ra­di­voj­ca, ko­ji is­ti­če da BiH ne po­ve­ća­va bo­gat­stvo po sta­no­vni­ku ula­ganjem u ra­zvoj već za­to što joj se smanjuje po­pu­la­ci­ja jer njeno sta­no­vniš­tvo odla­zi u dru­ge zemlje.

- Na­ma je po­tre­bno stva­ranje no­ve vri­je­dnos­ti, ali to mo­ra bi­ti re­zul­tat stra­te­gi­je ra­zvo­ja BiH. Ka­da je ri­ječ o bo­gat­stvu sta­no­vniš­tva, ima­ju­ći u vi­du in­fla­ci­ju i bli­zi­nu EU, oče­ku­jem njegov rast na ljes­tvi­ci Svjet­ske ban­ke - ka­zao je eko­no­mis­ta Go­ran Ra­di­vo­jac.

On je, me­đu­tim, upo­zo­rio da se BiH vi­še ne mo­že oslanjati na ra­dnu sna­gu kao kom­pa­ra­ti­vnu pre­dnost, jer je njen do­bar dio oti­šao u inos­tran­stvo.

- Zbog to­ga mo­ra­mo tra­ži­ti no­va rje­šenja ko­ja su pri­mje­re­na si­tu­aci­ji i ra­zvi­ja­ti se­kto­re i dje­la­tnos­ti ko­ji će bi­ti kon­ku­ren­tni. Ti­me bi­smo sa­ču­va­li i mla­de ljude ko­ji su os­ta­li i ko­ji se tre­nu­tno ško­lu­ju - na­veo je Ra­di­vo­jac.

Re­cept za us­pjeh

Pred­sje­dnik Svjet­ske ban­ke Jim Jong Kim izja­vio je da iz­gradnjom i njego­vanjem ljud­skog i pri­ro­dnog ka­pi­ta­la, zemlje ši­rom svi­je­ta mo­gu po­ve­ća­ti bo­gat­stvo.

- Svjet­ska ban­ka ubrza­va na­po­re ka­ko bi po­mo­gla zemljama da ula­žu vi­še i efi­ka­sni­je u ljude. Ne mo­že pos­to­ja­ti održiv i po­uz­dan ra­zvoj ako ljud­ski ka­pi­tal ne sma­tra­mo naj­ve­ćom kom­po­nen­tom bo­gat­stva na­ro­da - ka­zao je Kim.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana