Mjerkaju skloništa za “Kuću ljudskih prava”
Banjaluka - Više organizacija civilnog društva udruženo je u ideji da u Banjaluci osnuju “Kuću ljudskih prava”, čija adresa bi bila u jednom od nekadašnjih javnih skloništa, društvenih domova ili nekom drugom prostoru koji godinama zjapi prazan.
Ovu “Kuću ljudskih prava”, po uzoru na druge evropske i svjetske gradove, koristilo bi više organizacija civilnog društva koje u partnerstvu rade na zaštiti i promociji ljudskih prava i sloboda.
- Pored organizacija članica, prostorije kuće mogle bi da koriste i druge organizacije, institucije, inicijative i grupe građana za sastanke, seminare ili neke druge aktivnosti - rekla je Dragana Darbić iz “Helsinškog parlamenta građana”.
Prema njenim riječima, ova ideja se javila 2016. godine, a okupila je oko 18 organizacija civilnog društva. Najveći problem u realizaciji predstavlja nedostatak prostora koji bi grad ustupio na korišćenje.
- Ponuđen nam je prostor od 100 metara kvadratnih, ali to nije dovoljno. Da bi bile smještene sve organizacije civilnog društva, potrebno je najmanje oko 400 kvadrata. Ovim putem apelujemo na institucije da nam izađu u susret i obezbijede adekvatan prostor za rad - navela je Darbićeva.
“Kuće ljudskih prava” postoje i u gradovima regiona, a organizacije koje u njima borave naknadu plaćaju po subvencionisanoj cijeni.
- Ovo bi mnogo olakšalo rad i nama jer novac koji izdvajamo da platimo rentu nekom privatniku sada bi išao u gradski budžet, a ostatak bismo iskoristili za druge projekte - rekla je Darbićeva.
Ona dodaje da bi ovaj projekat mnogo pomogao i građanima jer među ovim organizacijama ima i onih koje pružaju besplatne pravne usluge i savjete, pokreću razne humanitarne akcije i projekte, a sve to bi im bilo na jednom mjestu.
Darbićeva ističe da bi ova ustanova omogućila građanima lakši pristup aktivnostima i uslugama, a grad bi dobio jedinstveno mjesto za debate, treninge, radionice, projekcije, izložbe, koncerte i druge događaje.
- Uspostavljanjem “Kuće ljudskih prava” pokazali bismo da pratimo savremene trendove upravljanja javnim prostorima koji vode računa o ekologiji, učešću građana, razvoju civilnog društva i demokratiji - zaključuje Darbićeva.
Predsjednik Upravnog odbora Organizacije amputiraca UDAS Siniša Todorović istakao je da bi otvaranjem “Kuće ljudskih prava” bila unaprijeđena saradnja s ostalim organizacijama civilnog društva.
- Takođe, kuća će omogućiti i to da reakcije na kršenje ljudskih prava budu pravovremene i kredibilne - rekao je on.
Iz Gradske uprave kažu da je 2016. godine počeo popis nepokretnosti u vlasništvu grada koje će se naći u jedinstvenom registru.
- Upoznati smo s ovom inicijativom, ali trenutno nema prostora koji bi zadovoljio potrebe koje ove organizacije traže. Sa predstavnicima organizacija planiramo da se još jednom sastanemo i da razmotrimo njihove prijedloge za ustupanje prostora - rekli su iz Gradske uprave.
Kuće u regionu
U “Kući ljudskih prava” u Zagrebu, koja je otvorena 2008. godine, nalazi se osam organizacija civilnog društva. Prostor su dobili od grada i plaćaju ga po subvencionisanoj cijeni. Kuća u Beogradu je otvorena 2011. godine, a nalazi se u samom centru grada i u njoj djeluje pet organizacija. Prostor su dobili od grada na neodređeno vrijeme.
Obje ove kuće su postale najznačajnije institucije za zaštitu ljudskih prava u Srbiji i Hrvatskoj.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
