Dimnjaci puni čađi na pragu grijne sezone

Brankica Smiljanić
Dimnjaci puni čađi na pragu grijne sezone

Banjaluka - Nova grijna sezona polako se približava, a na krovovima se rijetko mogu vidjeti dimnjačari jer većina građana još ne razmišlja o čišćenju dimnjaka i mogućim nesrećama koje ih mogu zadesiti ukoliko ne uklone čađ.

Iako imaju zakonsku obavezu da im ovlašćeni dimnjačari očiste, pregledaju dimnjake i uređaje za loženje, mnogi to ne poštuju. Većina građana i dalje izbjegava da plati usluge dimnjačara, te se vodi principom “uradi sam” iako je nestručno održavanje dimnjaka jedan od najčešćih uzroka požara u zimskom periodu.

- Za čišćenje dimnjaka su registrovana dva privredna društva, “Preventiva” i “Plamen”. Takođe, registrovana su i dva samostalna preduzetnika, odnosno dimnjačara, kako bi grad bio bezbjedan od nesreća koje nemar i nečišćenje može da izazove - saopštili su iz Gradske uprave.

Iz Gradske uprave su napomenuli da samo dimnjačari registrovani u Odjeljenju za privredu mogu da obavljaju ovu djelatnost jer oni moraju da izdaju potvrde o čišćenju dimljaka koje će kontrolisati Komunalna policija.

Iz preduzeća “Plamen”, koje pruža usluge čišćenja dimnjaka, podsjetili su da je i protekla sezona bila veoma loša.

- Prošle godine očišćeno je oko 600 dimnjaka. S obzirom na to da u gradu ima gotovo 40.000 dimnjaka, to je izuzetno mali procenat jer građani sami uzmu u ruke posao koji treba da obavi profesionalac - rekao je pravnik iz privrednog društva “Plamen” Saša Kondić.

On je kazao da sezona čišćenja dimnjaka počinje krajem septembra i traje do oktobra ili početkom prvog snijega.

- Velika konkurencija su nam dimnjačari koji nemaju licencu, a bave se ovom profesijom. Pa, prema tome, ne mogu ni da izdaju fiskalni račun. Građanima je čišćenje dimnjaka i dalje skupo iako je od  20 do 30 KM. Problem bismo pokušali da riješimo tako što ćemo zadužiti nekog da vodi evidenciju o tome ko je očistio dimnjak, a ko nije, te edukovali građane zbog čega se to radi. Na ovaj način želimo da zaštitimo građane od požara, ali i mogućih kazni - kazao je Kondić te dodaje da bi evidenciju predali Komunalnoj policiji.

Dimnjačar iz privrednog društva “Plamen” Zlatko Ratković rekao je da u prosjeku očisti sedam dimnjaka dnevno.

- Svakodnevno se susrećem sa mogućim opasnostima jer su krovovi klizavi i nije se lako svaki dan penjati na dimnjake. Ljudi su nemarni, pa se desi da čađ ne očiste i po pet-šest godina. U tom slučaju usluga za čišćenje se uvećava za pet maraka - kazao je Ratković.

On je istakao da mnogi stanovnici nisu svjesni da, ako ne očiste dimnjake, može doći do eksplozije i požara.

- Prije dvije ili tri godine u ulici kod apoteke “Prvi maj” upozorio sam građane da očiste dimnjak, ali su oni na svoju ruku ipak naložili vatru i došlo je do eksplozije. Na kraju su morali da plate štetu jer se požar proširio i do drugog sprata - rekao je Ratković.

Kazne

Kazna za fizička lica kod kojih nije očišćen dimnjak je 100 KM, a za pravna lica 500 KM. Komunalna policija prilikom kontrola prvo ih opomene, a zatim kontroliše da li je nalog izvršen. Ukoliko nije, tek tada se izdaje prekršajni nalog.

- Tokom prošle godine svi nalozi Komunalne policije bili su izvršeni, zbog čega nije bilo kažnjavanja - rekli su iz Gradske uprave.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana