Sud nadležan po tužbi Hrvatske

HAG - Međunarodni sud pravde u Hagu oglasio se juče nadležnim za tužbu Hrvatske protiv Srbije, kojom se tvrdi da je zvanični Beograd odgovoran za genocid navodno počinjen nad nesrbima u toj republici 1991-1995. godine.

Odlukom koju je u haškoj Palati mira saopštila predsjednica suda Rozalin Higins, odbačen je prigovor Srbije da najviši sud UN nije nadležan, zato što u vrijeme podnošenja tužbe, u julu 1999. godine, tadašnja SR Jugoslavija nije bila članica UN, u koje je primljena 2000, niti potpisnica Konvencije o genocidu.

Za odbacivanje prigovora Srbije, glasalo je 10 sudija, a za usvajanje sedam sudija.

Postupak pred najvišim sudom UN, poslije odluke, biće nastavljen razmjenom pisanih argumenata o suštini hrvatske tužbe, odnosno o tome da li je u Hrvatskoj počinjen genocid i da li je Srbija odgovorna za to.

Sud je zaključio da su, premda je status SRJ u UN od 1992. do 2000. bio "neizvjesan" i "protivrečan", same vlasti u Beogradu tokom devedesetih prihvatile nadležnost Međunarodnog suda pravde, odgovarajući na tužbe BiH i Hrvatske i ulažući tužbu protiv zemalja NATO.

Prema odluci, SRJ je deklaracijom iz aprila 1992. godine upućenom Generalnoj skupštini UN objavila da preuzima sve međunarodne obaveze SFRJ proizašle iz članstva u međunarodnim organizacijama i konvencijama, uključujući i Konvenciju o genocidu.

Zvanični Zagreb je tužbom zatražio da Međunarodni sud pravde proglasi Srbiju krivom za kršenje Konvencije o genocidu i naloži joj da kazni sve počinioce i Hrvatskoj vrati kulturna dobra i plati ratnu štetu u iznosu koji bi utvrdio sud.

Politička odluka

Glavni pravni zastupnik Srbije Tibor Varadi izjavio je juče da bi Srbija mogla podnijeti protivtužbu protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde, ali da je to "politička odluka".

- Osam godina se u našem timu radilo i na pripremi odgovora na hrvatsku tužbu i na protivtužbi... To je stvar političke odluke da li će se protivtužba podneti, to nije na pravnicima - izjavio je Varadi.

On je izrazio uvjerenje da je bilo bolje da se spor okončao na pitanju nadležnosti, zato što "konfrontacija čitavih zajednica nije zdrava ni dobra, ni za nas ni za Hrvatsku".

Negativno o Tribunalu

Većina Srba, Hrvata, Crnogoraca i Makedonaca smatra da Haški tribunal ne doprinosi pomirenju u regionu, već samo održava napetost na Balkanu, dok suprotnu ocjenu iznosi većina Albanaca i Bošnjaka, pokazuje istraživanje agencije Galup o javnom mnenju na zapadnom Balkanu, objavljenom juče u Briselu.

Oko 64 odsto građana Srbije smatra da je uloga Haškog tribunala loša za region, dok 19 odsto smatra je pozitivnom.