Engels se nekoliko puta vraćao na jedan događaj (bilo da govori o junu 1848, bilo da je riječ o načinu na koji su komunari fizički uništeni), na divljačko zvjerstvo buržoasko-republikanske vlade zaslijepljene mržnjom prema pobunjenom...
Iz srži revolucije se vrlo rano rađa takozvani "treći put", put između demokratije i reakcije, odnosno bonapartizam, koji zapravo nije ništa drugo do sam "drugi put" (reakcija) u savremenom i pseudo-revolucionarnom obliku.
U vremenu između "plebiscitarnog" izbora 10. decembra 1848. i državnog udara od 2. decembra 1851, Luj Bonaparta je izvanredno lavirao između naroda i Skupštine, svaljujući uzrok svakog negodovanja na nju, na njene kolebljive i nepopularne...
Na počecima uvođenja demokratije u Evropi bila su dva stava: Prvi, stav Žan-Žak Rusoa, kome se prigovaraju površnost, istorijska netačnost i težnja ka "totalitarizmu", a drugi dovodi u pitanje svaki izborni postupak, gdje kod biranja postoji...
Imperator je nastavljao pravo putem buržoaske pobjede, kojoj su okosnica bili, koliko ukidanje opšteg prava glasa, toliko i uvođenje kolonijalnog ropstva (engleski model).
Oligarsi u staroj Grčkoj 411. organizuju anti-demokratski državni udar, upravo s ciljem da broj građana svedu na jedva 5.000. Oni su htjeli da prenesu moć odlučivanja na one koji su izabrani po kriterijumu sposobnosti da se sami naoružaju.
"Papa je antihrist". Ovaj se napis u januaru 2003. vijorio na Esfigmenu, jednom od dvadeset manastira Svete gore na poluostrvu Halkidiki (Sjeverna Grčka). Događaj je veoma uznemirio carigradskog patrijarha Vartolomeja I.
U preambuli evropskog Ustava riječi tukididovskog Perikla glase: "Naše uređenje je demokratija, jer vlast nije u rukama manjine već cijelog naroda."
Da bi stekao titulu doktora budističke filozofije, sadašnji dalaj-lama morao je da polaže ispite iz logike, budističke metafizike, manastirske discipline i to pred publikom od 20.000 kaluđera-naučnika.
U FNRJ, prema podacima iz 1953. godine, bilo je 76 reformatorskih vjerskih opština, sa oko 35.000 vjernika. Od toga je bilo 34.083 Mađara, 500 Čeha i 417 Hrvata, a pripadnici Reformatorske crkve uglavnom su zemljoradnici
© Glas Srpske 2008, Izdavač: AD "Glas Srpske" Banja Luka, Redakcija: Braće Pišteljića 1, 78000 Banja Luka, tel. (051) 342-900, faks 342-910, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovića 93, Banja Luka, tel: (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovića 93, Banja Lu ka, tel.(051) 231-081, e-mail: marketing@glassrpske.com