Duž mediteranske obale kultovi zemljoradničke plodnosti su se miješali sa nebeskim Panteonom nomada pastira. Sveštenici i niži red religioznih zvaničnika nadgledali su hramove i kultne aktivnosti koje su uključivale i žrtve.
Preko Kašmira i istočnog Irana, budizam je propagiran u Centralnoj Aziji i u Kini (prvi vijek poslije Hrista), u Koreji i u Japanu. U sedmom vijeku Hristove ere, pustio je korijenje u Tibetu.
Induski budizam, zajedno sa drugim rastućim asketskim pokretima, bio je izazov samodopadljivom i stratifikovanom induskom društvu. Prema uvaženim dokumentima to je bila originalna forma Budinog učenja.
Ekvatorijalna Afrika i jug koje su evangelizovali Portugalci i britanske i holandske protestantske misije, pretežno su sinkretički. Istočnim sinkretizmom među Bantuima dominira zastava Proroka.
Neće biti evropske države u klasičnom smislu, već organizacija koja će obrazovati jedinstven sistem, koji će omogućiti usklađenost i djelotvornost tri osnovne funkcije države: izvršnu, zakonodavnu i sudsku.
Mogu se naći brojne zamjerke, Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju. Uvećanjem broja mreža međuzavisnosti, manevarski prostor država će se smanjivati, bilo da nanose štetu vlastitom stanovništvu ili da napadaju druge države
U slučaju bivše Jugoslavije, veliki zaokret su napravile Sjedinjene Države, 1995. godine i bez razloga, Vašington je nametnuo NATO kao produženu ruku UN, s polugama komande koje su potpuno izmicale iz ruku ove međunarodne organizacije.
Većina savremenih konflikata počinje u dvosmislenim uslovima i povezuju se s tipom građanskog rata. Češće se odlažu nego što se završavaju. To se događa kao posljedica propadanja posljednjih carstava - Sovjetskog Saveza.
Već odavno kriminalci i ostali štetni činioci međunarodne scene neće propustiti ni najmanji prostor kuda mogu da se provuku. Otuda naravno i izazov Šengenskog sporazuma, što se Evropske unije tiče.
Bezbjednost neke države ili grupe zemalja nerazdvojna je od stabilnosti međunarodnog sistema u cjelini. Poslije 1989. godine ovo pitanje se po pravilu postavlja u vezi sa raspadom nekoliko država (Sovjetski Savez, Jugoslavija, Irak...)
© Glas Srpske 2008, Izdavač: AD "Glas Srpske" Banja Luka, Redakcija: Braće Pišteljića 1, 78000 Banja Luka, tel. (051) 342-900, faks 342-910, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovića 93, Banja Luka, tel: (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovića 93, Banja Lu ka, tel.(051) 231-081, e-mail: marketing@glassrpske.com