Vizantinci, Austrijanci, Rusi i Francuzi naizmenično su igrali zaštitničku ulogu Srbije. Francuska je od srednjeg vijeka održavala prijateljske odnose sa Srbima i Srbijom koji su dobijali na zamahu i produbljivali se kroz dva svjetska rata...
I dok Albanci dobijaju autonomiju na Kosovu i Metohiji s manje od 500.000 stanovnika i 8,15 odsto stanovništva Srbije, Srbi u Krajini i dalje neće imati pravo na autonomiju.
Iv Lakost rekao je da se 1946. "trećina Srba našla u administrativnoj zavisnosti od više republika, prije svega od Bosne i Hercegovine, ali i od Makedonije, Hrvatske i Crne Gore". Za vrijeme Drugog svjetskog rata Krajišnici će biti među...
Poslije 1945. Novopazarski sandžak će izgubiti svoj autonomni status, ali će sačuvati vjersku posebnost pod kontrolom Islamske zajednice Jugoslavije, koja je pod Titom imala namjenu da predstavlja sve muslimane.
Saudijska Arabija oblikuje autohtonu bosansku islamsku kulturu prema pravilima vehabija. Zauzimanje čisto političkih stavova javlja se i u vrtlogu devedesetih godina u biltenu Islamske zajednice Jugoslavije.
Aktivnost bošnjačkih i albanskih političkih i vjerskih organizacija stvarala je zone stalne napetosti u svim oblastima idući od jugozapada sa granice između Srbije, Crne Gore i BiH, ka jugoistoku na granicu između Kosova i Metohije, Srbije i...
Benjamin Kalaj, guverner Bosne i Hercegovine od 1882. do 1903, podstakao je pokret za stvaranje jednog novog jezika, kako bi bolje odijelio stanovništvo muslimansko i srpsko.
Kada je građanski rat započeo 1991, aparat stvoren poslije 1945. prešao je pod kontrolu bilo republika, bilo lokalnih vođa. Poslije NATO bombardovanja Srbije u trajanju od 79 dana, vojska je imala malo gubitaka, ali njeno povlačenje iz Kosmeta...
Titoistički period jako je umanjio religioznost i mada se danas zapaža povratak pravoslavlju, naročito kroz krštenja odraslih i pohađanje crkava u danima vjerskih praznika.
Unutar Republike Srbije bile su po završetku rata stvorene autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Nasuprot tome, Srbi koji su se preko noći našli u republikama u kojima su predstavljali značajnu manjinu, u Hrvatskoj i BiH, nisu mogli...
© Glas Srpske 2008, Izdavač: AD "Glas Srpske" Banja Luka, Redakcija: Braće Pišteljića 1, 78000 Banja Luka, tel. (051) 342-900, faks 342-910, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovića 93, Banja Luka, tel: (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovića 93, Banja Lu ka, tel.(051) 231-081, e-mail: marketing@glassrpske.com