Prvi svjetski rat sa svojim masovnim povećanjem broja udovica igrao veliku ulogu za poboljšanje njihovog položaja. U Francuskoj i Njemačkoj rat je za sobom ostavio 600.000, u Velikoj Britaniji 200.000 udovica.
Nacionalne razlike u istorijskom tajmingu objašnjavaju se, ne toliko razlikama u istoriji ženskog pokreta, već muškog pokreta i ustava, u političkoj kulturi i privrednim kretanjima zemalja.
Ženski pokret XIX i ranog XX vijeka bio je pokret žena i težio je promjeni rodnih odnosa, poboljšavanjem položaja žena u svakom smislu, kako u odnosu na njihovu dotadašnju situaciju, tako i u odnosu na muškarce.
Demokrata Lujza Oto zahtijevala je učešće žena u državnom životu koji je trebalo iznova formirati. Jedna Bečlijka nije sumnjala "da božanska iskra slobode u ženskim srcima svijetli" i tražila "jednakost političkih prava. Zašto se ne bi...
Početkom 20. vijeka radnice u Engleskoj mogle su svom djetetu davati opijum ili laudanum da bi bilo mirno, ostavljati ga kod kuće ili ga, ako je sasvim malo, nositi na posao i za razbojem držati u krilu.
Pojam "feminizam" širu primjenu na međunarodnom planu imao je u XX vijeku. Radilo se o pravu žena da same odrede svoje mjesto u društvu zarad sopstvene ličnosti, a time, i na tome se...
One su samo tražile da Deklaracija o pravima čovjeka važi i za žene i u mnogim mjestima učestvovale na referendumu o jakobinskom ustavu iz 1793. i otadžbinskoj zakletvi.
De Kondorse je 1792. radikalizaciju u Parizu vidio kao prijetnju republici baziranoj na racionalnosti, odgovornosti i predstavničkom sistemu. Još 1787. on je preporučivao da žene imaju isto pravo glasa kao što imaju muškarci.
Moć žena je bila karakteristika "stare vlasti", u kojoj su one, iako nisu ili baš zbog toga što "nisu imale političku egzistenciju", "imale nezakonito veliki uticaj i korumpirale su same sebe koliko i muškarci čijim su se strastima igrale".
U stvaranju moderne države pravo sudovanja u pitanjima braka prelazilo je postepeno sa crkava na državu i sa lokalnih na centralne vlasti, naročito u protestantskim oblastima.
© Glas Srpske 2008, Izdavač: AD "Glas Srpske" Banja Luka, Redakcija: Braće Pišteljića 1, 78000 Banja Luka, tel. (051) 342-900, faks 342-910, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovića 93, Banja Luka, tel: (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovića 93, Banja Lu ka, tel.(051) 231-081, e-mail: marketing@glassrpske.com