U svjetlu veoma složene situacije u svim republikama bivše jugoslovenske federacije jasno je da nova Evropa nije bila odmah spremna da ponudi rješenje.
Jugoslavija se sastojala od šest republika i dvije autonomne pokrajine. Nije bilo neprikosnovene "dominantne državne nacije" kao u Sovjetskom Savezu. Najbrojniji su bili Srbi - 40 odsto stanovništva.
Najčešće su pominjane dvije najznačajnije separatističke grupe, Baski i IRA. Međutim, u Zapadnoj Evropi ima veliki procenat domaćeg terorizma. Sedamdesete su bile zlatne godine italijanskih Crvenih brigada i zapadnonjemačke Bader-Majnhof...
Različita objašnjenja mogu se naći povodom buđenja nacionalističkih zahtjeva. S jedne strane, to su sve veća demokratizacija Evrope i sve veće političke slobode u Španiji, Jugoslaviji i Sovjetskom Savezu.
Rusi bi više voljeli da svoj cilj ostvare mirnim putem, političkim pritiskom, a ne pravom vojnom intervencijom. Znalo se da vojna akcija ne nosi veliki rizik, s obzirom na to da je s Amerikom postignut sporazum o podjeli interesnih sfera.
Osnovne pobude pokreta na Zapadu bile su uglavnom poznate: od završetka rata broj studenata je utrostručen, negdje učetvorostručen, univerziteti su bili pretrpani, uslovi neprimjereni.
U Vašington su 14. oktobra 1962. stigli nepobitni dokazi da se postavljaju lansirne rampe na Kubi. Jedan sovjetski komentator rekao je tada da je to bila najopasnija sedmica od završetka Drugog svjetskog rata
Govoreno je da Peking namjerava Ameriku i Rusiju da gurne preko ivice rata, da bi Kinezi zavladali svijetom kad im dva velika suparnika više ne budu stajala na putu.
U noći 13. avgusta jedinice istočnonemačke armije zatvorile su sve prelaze iz Istočnog u Zapadni Berlin i sljedećih dana podignut je (Berlinski) zid duž sovjetskog sektora. Stanovnici Zapadnog Berlina i Zapadne Nemačke bili su u šoku.
Koliko je uzan prostor nove slobode pokazalo se u slučaju Borisa Pasternaka i Aleksandra Solženjicina. Jedan od najvećih umjetnika ruskog jezika, Pasternak, 1958. godine je dobio Nobelovu nagradu za roman Doktor Živago, koji je štampan u...
© Glas Srpske 2008, Izdavač: AD "Glas Srpske" Banja Luka, Redakcija: Braće Pišteljića 1, 78000 Banja Luka, tel. (051) 342-900, faks 342-910, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovića 93, Banja Luka, tel: (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovića 93, Banja Lu ka, tel.(051) 231-081, e-mail: marketing@glassrpske.com