Zašto nakon Mjeseca, nismo otišli na Mars?

Agencije
Zašto nakon Mjeseca, nismo otišli na Mars?

Naučnici i autori naučnofantastičnih filmova kao slijedeću planetu na kojoj će se ljudi naseliti vide Mars, a čuveni asronaut Kris Hadfild otkriva da je to bilo moguće. Međutim dodaje da postoje opravdani razlozi zbog kojih ljudska noga još nije kročila na Crvenu planetu.

Slavni astronaut za Biznis insajder ispričao je da smo ljude na Mars mogli da pošaljemo još prije nekoliko decenija.


U istraživanjima svemira za mnoge je Mars naredna velika granica koju bi trebalo preći i na koju bi trebalo da zakorači ljudska noga. Ilon Mask i njegov “Spejs Iks“ sanjaju ne samo da zakorače na Crvenu planetu, već i da na njoj osnuju ljudske kolonije. Međutim, poslije Džina Kernana 1972. ni jedan čovjek nije zakoračio na drugo svemirsko tlo.

“Tehnologija koja nas je dovela na Mjesec, mogla je da nas odvede i na Mars”, rekao je astronaut koji je u svemiru proveo 166 dana.

Vernher fon Braun, koji je razvio raketu “Saturn V” radio je i na planovima za ljudsku misiju ka Marsu još 1952. godine. Međutim, jedno imati raketu koja bi to mogla, a sasvim je drugo pitanje koliko je to lako za izvesti, sigurno i vrijedi li rizikovati ljudski život, a ta sva pitanja važe i za nove letjelice.

Ipak, kako je rekao ovaj astronaut, čak i da je bilo mogućnosti da se ode na Mars, to ne znači da bi bilo lako, bezbjedno i vredno rizika ljudskog života.

“Većina astronauta koje bismo slali na te misije ne bi završila misiju. Umirali bi”, rekao je on.

Poručuje i da rizici koji su postojali tada, postoje i sada, ali da su tokom proteklih decenija, naučnici shvatili da postoje i dugoročne opasnosti putovanja u svemir, poput dugotrajnog izlaganja kosmičkom zračenju.

I dok nam je Mjesec udaljen samo nekoliko dana leta, misija na Mars s povratkom na Zemlju mogla bi da potraje od 500 dana do tri godine.

“To je ogromno vrijeme u kojem su astronauti izloženi zračenju, mogućim eksplozijama, gladi i drugim problemima, a tehnologije koje bi umanjile ili uklonile te probleme još nisu tu ili na zadovoljavajućem nivou”, rekao je astronaut, koji je pritom mislio na lagane i djelotvorne zaštite od zračenja, kapsule za hibernaciju ili biološke sisteme za održavanje života.

I pored svih opasnosti, nada se da će ljudi sletjeti na Mars i da će pokušati da ga kolonizuju.

******************

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana