Slavni fizičar pokušao da otkrije jednu od najvećih misterija svemira

Agencije
Slavni fizičar pokušao da otkrije jednu od najvećih misterija svemira

Objavljen je posljednji naučni rad pokojnog Stivena Hokinga u kojem poznati fizičar pokušava da odgonetne šta se dešava sa informacijom kad objekat padne u crnu rupu.

Rad, koji su objavili Hokingovi dugogodišnji saradnici s Kembridža i Harvarda, bavi se onim što teorijski fizičari nazivaju "informacijskim paradoksom", a poznati naučnik ga je dovršio nekoliko dana prije smrti u martu ove godine, piše Gardijan.


Malkolm Peri, profesor teorijske fizike na Kembridžu i koautor studije “Entropija crne rupe i meka vlas” kaže da je "informacijski paradoks" bio središnja tema Hokingovog života posljednjih 40 godina.

Ovom temom prvi se bavio Albert Ajnštajn 1915. godine, kada je i objavio svoju Teoriju relativiteta u kojoj je opisao kako gravitacija proizlazi iz zakrivljenosti prostor-vremena, što uzrokuje i okretanje planeta oko Sunca. Ali Ajnštajnova teorija ponudila je i važne pretpostavke u vezi sa crnim rupama koje u potpunosti definišu masa, naboj i okret.

Skoro 60 godina kasnije, Hoking je ovoj teoriji dao i svoj doprinos, kada je utvrdio da crne rupe imaju i temperaturu. A s obzirom na to da vrući objekti u svemiru gube toplinu, krajnja sudbina crne rupe je da ispari i nestane. Ali ovaj dodatak Ajnštajnovoj teoriji ima jedan problem. Pravilo kvantnog svijeta je da informacija nikad ne nestaje. Šta se, onda, događa s informacijama sadržanima u objektu - priroda Mesečevih atoma, na primer - kad upadnu u crnu rupu?

"Problem je u tome što ako ubacite nešto u crnu rupu, to nešto naizgled nestane. Kako će informacija kasnije biti vraćena ako i sama crna rupa nestane?", pita se Peri.

U svom posljednjem radu, Hoking i kolege pokazali su kako se neke informacije mogu sačuvati. Ako bacite predmet u crnu rupu, trebalo bi da se promjeni temperatura crne rupe, a time i svojstvo zvano entropija, mjera unutrašnjeg nereda nekog objekta koja se povećava što je objekat topliji.

Fizičari, među kojima su i Saša Hako s Kembridža i Endru Stronmajnger s Harvarda, dokazali su da entropija crne rupe može da bude snimljena pomoću fotona koji okružuju ivicu horizonta crne rupe, mjesta s kojeg zbog snažne gravitacije ni svijetlost više ne može da umakne. Taj sjaj fotona naučnici nazivaju "meka vlas".

"Ovaj naučni rad pokazuje da se i 'meka vlas' može uračunati u entropiju i da ona zaista čini pravu stvar. Mislimo da je ovo korak u pravom smjeru, ali da je pred nama još puno posla", dodao je Peri.

Nekoliko dana prije Hokingove smrti, Peri i Stromajnger radili su na istraživanju, nesvijesni koliko je Hokingu zaista loše. Pozvali su ga da mu kažu šta su u međuvremenu uradili i to je bila njihova posljednja naučna rasprava.

"Hoking je tada već vrlo teško komunicirao. Ali, kad sam mu objasnio dokle smo stigli s tekstom, samo se nasmijao. Rekao sam mu da smo na tragu nečega, ali on je već tada znao konačni rezultat", dodao je Peri.

Među nepoznanicama koje Peri i njegovi kolege još moraju da razjasne je i to kako se informacije povezane s entropijom fizički skladište u mekoj vlasi te kako ta informacija izlazi iz crne rupe kad ova ispari.

"Ako ubacim nešto u crnu rupu, da li su sve informacije o tome smještene na ivici horizonta crne rupe? Odgovor na to pitanje biće ujedno i riješenje informacijskog paradoksa. Ako je to samo polovina ili 99 odsto informacije, to nije dovoljno. Niste riješili paradoks. To je prvi korak, ali to još nije kompletno riješenje", objasnio je.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana