Kakve temperature očekuju Zapadni Balkan u budućnosti
Na čitavoj teritoriji Zapadnog Balkana će u skoroj budućnosti doći do porasta temperature za 1-2 stepena Celzijusova, koja će neminovno nastaviti da raste za 1,7 do 4,0 stepena Celzijusova, rezultati su jedne studije o posljedicama klimatskih promena u ovom regionu.
Do kraja vijeka bi porast temperature na području Zapadnog Balkana mogao biti alarmantan, budući da može premašiti pet Celzijusovih stepeni, u zavisnosti od rezultata globalnih nastojanja da se smanji emisija gasova i efekat staklene bašte, navodi se u studiji Vijeća za regionalnu saradnju (RCC).
Analize klimatskih promjena u regionu potvrđuju da su zdravlje ljudi, sigurnost i kvalitet života u velikoj mjeri osjetljivi na prirodne nepogode i gubitke uslijed vremenskih prilika, a utvrđeni su i sektori u kojima će se osjetiti njihov najveći uticaj.
Najteže posljedice će, kako se navodi u studiji, osjetiti poljoprivreda (gdje može doći do smanjenje kvaliteta hrane, erozije i degradacije zemljišta), zatim šumarstvo (gdje postoji visok rizik od rasprostranjenog propadanja šuma, iščezavanja postojećih vrsta), vodni resursi (manjak vode za piće) i zdravlje ljudi (gdje može doći do veće učestalosti toplotnih udara i prodora novih vektorskih zaraznih bolesti).
Podaci o klimatskim promjenama u regionu Zapadnog Balkana ukazuju i na “napredovanje suptropske klime dalje na sjever, pri čemu će priobalna i južna područja biti veoma vruća i suva tokom ljetnjeg perioda, čije će se trajanje, prema očekivanjima, produžiti za jedan do dva mjeseca u periodu od skore budućnosti do kraja vijeka”, rezultati su studije.
Čak 73 odsto ljudi u regionu smatra da su klimatske promjene problem, prema istraživanju javnog mnjenja i privrednika “Balkanski barometar za 2017. godinu” koje sprovodi Vijeće za regionalnu saradnju.
U studiji je iznijet i niz preporuka za smanjenje tereta koji je na pojedinačnim ekonomijama Zapadnog Balkana u pogledu riješavanja pitanja vezanih za klimatske promjene, a posebno s obzirom na nedostatak ljudskih resursa i drugih kapaciteta, kroz unapređenje i usredsređenje na regionalnu saradnju.
Kao kandidati i potencijalni kandidati za pristupanje Evropskoj uniji, sve ekonomije Zapadnog Balkana su motivisane da poštuju Pariski sporazum i ostvare ciljeve smanjenja emisije gasova staklene bašte do 2020, odnosno 2030. godine koje je postavila EU, kao i da povećaju energetsku efikasnost i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.
U tom cilju su ekonomije Zapadnog Balkana utvrdile prioritete u prilagođavanju klimatskim promjenama i ublažavanju njihovog uticaja, te nastavljaju da sa Vijećem za regionalnu saradnju rade na riješavanju pitanja vezanih za klimatske promjene i zaštitu životne sredine kroz Regionalnu radnu grupu za životnu sredinu (RWG Enc).
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
