10 najuzbudljivijih događaja u svijetu nauke 2014.
Godinu za nama obilježila su brojna naučna otkrića od kojih će neka zauvijek promeniti tok istorije.
Predstavljamo vam najuzbdljivije događaje u svijetu nauke za 2014. godinu.
Ledeni pokrivač na Zapadnom Antarktiku nepovratno se topi
U januaru i maju imali smo priliku da čujemo da ledeni pokrivač na Zapadnom Antarktiku zauvijek nestaje. Tri velike studije koje su se bavile glečerima u Amundsenovom moru, pokazale su da se u narednih nekoliko stotina godina može očekivati značajan rast nivoa svjetskih mora.
Zanimljivo je da objašnjenje ove pojave ne leži u jednostavnom okrivljivanju ljudi za globalno otopljenje. Naime, neki dijelovi Antarktika počeli su da se tope zbog toplih vodenih struja koje cirkulišu ispod leda. Naučnici još ne mogu da sa sigurnošću utvrde zašto se to desilo.
Psi prepoznaju glas svog vlasnika
fMRI skeneri omogućili su naučnicima da saznaju više o tome kako psi doživljavaju ljude.
Studija je pokazala da psi mogu da nauče i razumiju mnoge riječi i da su jedna od rijetkih životinja koje mogu da vas shvate kada im nešto pokazujete prstom.
Možda je baš to razlog zbog kog su psi u ovoj studiji mogli nepomično da leže tokom skeniranja mozga. Mačkama bi to palo veoma teško.
Otkriće gravitacionih talasa (ili ne)
Tim kosmologa je u martu objavio da su pronašli gravitacione talase u svemiru preostale još iz vremena Velikog praska.
Riječ je o rezultatima eksperimenta VICEP 2 sprovedenog na Južnom polu, koji je pratio slabo mikrotalasno zračenje iz svemira koristeći izuzetno osjetljive teleskope.
Mnogi su tvrdili da ovo otkriće, ukoliko bude potvrđeno, zaslužuje dvije Nobelove nagrade: jednu za pronalazak dokaza za postojanje gravitacionih talasa od Velikog praska i drugu za indirektni dokaz da postoji, ne jedan, nego više univerzuma.
Nažalost, uzbuđenje nije dugo trajalo. Ispostavilo se da je riječ o pogrešnom tumačenju nalaza.
Lansiranje Orbiting Carbon Observatory
U julu ove godine lansiran je Orbiting Carbon Observatory, satelit koji mjeri sadržaj ugljen dioksida u Zemljinoj atmosferi iz svemira. Zahvaljujući njemu ćemo tokom naredne godine moći da pratimo kako naša planeta diše.
Hobotnica koja je sjedela na jajima četiri godine
Da li možete da zamislite kako je sjedeti na mračnom i hladnom mjestu koje se nalazi više od kilometra ispod površine okeana i to duže od 53 mjeseca?
To je slučaj sa jednom majkom hobotnicom, koja je štitila svoja jaja duže od četiri godine. Naučnici smatraju da tokom tog perioda ništa nije ni jela.
Ovo otkriće donijelo je sa sobom još mnogo pitanja: da li se u takvim uslovima odgajaju potomci koji su spremniji na preživljavanje? Kako se metabolički procesi odvijaju tokom tako dugog vremenskog perioda? Da li je riječ o jednostavno dugovečnim životinjama, koje i inače moraju dugo da brinu o potomstvu?
Profesor Džon O’Kif dobio Nobelovu nagradu
Profesor Džon O’Kif je zajedno sa Mej Brit i Edvardom Mozerom dobio Nobelovu nagradu za medicinu zbog otkrića navigacionog sistema u hipokampusu.
Njihovo istraživanje pokazalo je nervne mehanizme zahvaljujući kojim pamtimo rute i mjesta i otvorilo vrata mnogim istraživanjima posvećenim prostornoj orijentaciji i pamćenju.
Pad Virgin Galactica
Kada je 2008. Virgin Galactic objavio da će lansirati prvi komercijalni let u svemir, svet je bio oduševljen, a bogataši su se utrkivali ko će prije rezervisati mjesto u njihovoj letelici.
Međutim, probni let letjelice SpaceShipTwo katastrofalno je okončan 31. oktobra eksplozijom.
Uzrok eksplozije još nije poznat, ali je sigurno da će vratiti komercijalna putovanja u svemir mnogo koraka unazad.
Spuštanje robota Philae
Vrlo je malo trenutaka u karijeri jednog naučnika koji mogu da mu donesu takvo uzbuđenje, kao što je to bio slučaj za ekipu ESA koja je radila na misiji Rosetta.
Uprkos tome što je robot Philae, čiji je zadatak bio da proučava kometu 67P Čurjumov - Gerasimenko, "zaspao", ovo je jedan oda najuzbudljivijih događaja u svijetu nauke 2014. godine.
Školjka iz Trinila
Pola miliona godina stara školjka sa Jave u Indoneziji na sebi ima urezane linije, koje je napravila neka rana vrsta hominida, najvjerovatnije homo erektus. Ovo je najranija geometrijska šema ikad pronađena u arheologiji. Do ovog otkrića, najstariji je bio crtež iz Blombos pećine u Južnoafričkoj Republici, koji je nastao prije oko 75.000 godina.
Školjka je promjenila sve.
Uspješno okončan probni let Orion letelice
Orion kapsula uspješno je sletela u Pacifik nekoliko stotina kilometara zapadno od Bahe. Kao u doba Apollo misije, ovaj probni let obećava svjetlu budućnost za istraživanje svemira.
Naime, Orion bi trebalo da jednog dana preveze ljude na Mars ili slične destinacije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
