Advokat zna put do Francuske

Agencije 23.07.2014 08:48

Beograd - Jedan od najboljih holandskih trenera Dirk Nikolas (Dik) Advokat novi je selektor fudbalske reprezentacije Srbije. Pred njim je zadatak da "orlove" odvede na Evropsko prvenstvo u Francuskoj 2016. godine.

Srbija je propustila posljednja dva velika takmičenja (Evro 2012. i Mundijal 2014), a Advokat je neko ko zna kako reprezentaciju sigurno sprovesti kroz kvalifikacije i odvesti je na najveće smotre fudbala. To je u dva navrata uradio sa selekcijom Holandije, a po jednom sa Južnom Korejom i Rusijom. Jedini neuspjeh imao je vodeći selekciju Belgije.

Šezdesetšestogodišnji stručnjak rođen je u Hagu, a dogovorio je dvogodišnju saradnju sa Fudbalskim savezom Srbije (FSS), odnosno do završetka prvenstva u Francuskoj. Na ovom mjestu zamijeniće Ljubinka Drulovića. Kako je potvrdio predsjednik FSS, promocija Advokata biće u narednih nekoliko dana.

- Danas ili sutra ćemo zvanično potvrditi da je Dik Advokat selektor. Tokom vikenda bi trebalo da bude i njegovo predstavljanje - rekao je Karadžić.

Holanđanin je svjestan da će sve sem plasmana na Evro 2016. biti neuspjeh, ali smatra da Srbija ima odlične igrače koji mogu da ostvare taj rezultat.

- Ispunio sam jednu od svojih želja i ponovo ću raditi kao selektor. Nisam želio da radim u klubu. Bilo je kontakata sa Južnoafrikancima, ali oni su predaleko. Srbija ima sjajan tim i zajednički cilj je da se fokusiramo na kvalifikacije za Evro 2016. Oni nisu nastupali na EP 2012, kao ni na Mundijalu ove godine, pa je velika želja da izborimo da igraju u Francuskoj. Mislim da imamo dobre šanse, budući da će na ovom prvenstvu učestvovati 24 umjesto 16 selekcija. Dogovoreno je da Srbiju vodim do kraja tog takmičarskog ciklusa - kazao je Advokat.

Formacija 4-3-3

Reprezentacije pod njegovim vođstvom uvijek su igrale poznatu holandsku napadačku formaciju 4-3-3, a kako i ne bi kada je selektorski zanat pekao još 1984. godine kada je čuvenom sunarodniku Rinusu Mihelsu bio asistent u reprezentaciji "oranja". Mihels je poznat po tome što je začetnik takozvanog totalnog fudbala koji su "lale" forsirale. Advokat je dobio nadimak Mali general zbog niskog rasta i autoritativnog ponašanja.

Nema sumnje da će Holanđanin takvu formaciju forsirati i dok bude vodio Srbiju. Međutim, Advokat je često znao da primjenjuje njegovu defanzivnu karakteristiku zbog čega je bio i kritikovan. Razlog toga je vjerovatno činjenica da je tokom igračke karijere bio defanzivni vezista. Dosta fudbalera koji sada igraju za "orlove" dio svoje karijere proveli su baš u Holandiji pa su i navikli na tu formaciju. Srbija trenutno ima igrače koji bi mogli odgovoriti ovom načinu igre. Čvrsta sredina sa brzim krilnim igračima i jednim klasičnim centarforom. I neki selektori prije njega su pokušavali da igraju na taj način, a Advokat bio to trebalo da posloži najbolje.

U prošlosti često je bio u sukobu sa medijima zbog izbora igrača, a bio je i kritikovan jer ne želi da uvrsti nove fudbalere u tim. Nekadašnji napadač Rusije Dmitri Bulikin optužio je Advokata da od reprezentacije ove zemlje pravi svoj privatni tim jer ga nije pozvao na Evropsko prvenstvo 2012. iako je bio najbolji strijelac holandske lige. I njegovi igrači su ga kritikovali, pa se tako Roman Pavlučenko žalio da Advokat ima "svoje" igrače koje forsira u prvom timu. Možda i najpoznatiji njegov sukob sa igračem je bio još dok je prvi put predvodio Holandiju. Tada se sa njegovom taktikom nije slagao čuveni Rud Gulit koji se zbog njega oprostio od reprezentacije.

Međutim, Advokat je uvijek tvrdio da ga ne zanima kakvu sliku stvara u javnosti, već samo rezultati koje pravi sa ekipama i reprezentacijama koje predvodi.

Što se toga tiče imao je dosta uspjeha. Znao je izvući maksimu iz svakog tima. U karijeri je osvojio 15 trofeja. Nakon što se "kalio" u nižerazrednim timovima u Holandiji 1992. samostalno preuzima reprezentaciju. Uspio je da "lale" odvede do Mundijala 1994. godine. Holanđani su tamo odlično odigrali, a ispali su tek u četvrtfinalu od Brazila nakon poraza 2:3 u jednoj od najboljih partija turnira. Kasnije je sa uspjehom vodio PSV Ajndhoven i Glazgov Rendžers sa kojim je osvajao prvenstva i kupove. Kasnije se ponovo vratio u klupu "lala" i na Evropskom prvenstvu 2004. godine odveo ih do polufinala.

Međutim, najviše uspjeha imao je sa Zenitom iz Sankt Peterburga. Ovom klubu donio je prvu titulu u Rusiji, a zatim je osvojio i Kup UEFA i Super kup Evrope. Koliko su u Zenitu bili oduševljeni Advokatom pokazuje i činjenica da je postao počasni građanin Sankt Peterburga. Ti rezultati preporučili su ga za selektora ove zemlje. Sa Rusima se lagano plasirao na Evro 2012. gdje nije uspio da prođe grupu. Posljednje dvije godine predvodio je holandske timove PSV i AZ Alkmar.

Strani treneri

Strani treneri u srpskom fudbalu pojavili su se početkom trećeg milenijuma. Sve je počelo s Lotarom Mateusom. Nekada proslavljeni njemački reprezentativac je u sezoni 2002/2003. preuzeo Partizan u zimskoj pauzi. Od sadašnjeg sportskog direktora Ljubiše Tumbakovića naslijedio je devet bodova više od drugoplasiranog Železnika i deset od Crvene zvezde i OFK Beograda. Prednost je značajno uvećao i Partizan je do titule stigao sa 19 bodova više od komšija. Slavni Nijemac je naredne takmičarske godine uveo "crno-bijele" u Ligu šampiona.

Pokušali su u Humskoj da ponove uspjeh dovođenjem njegovog zemljaka Hansa Jirgena Rebera. Bilo je to u sezoni 2005/2006, kada je nakon eliminacije od Makabija (Petah Tikve) zamijenio Vladimira Vermezovića. Iako je imao dva boda više od Zvezde i jednak broj poena s vodećim OFK Beogradom, s drugim Nijemcem Partizan je stigao samo do drugog mjesta i to sa sedam bodova manje od "crveno-bijelih". Reber je sastavljao tim u 22 prvenstvene utakmice.

Treći stranac na kormilu "crno-bijelih" je Avram Grant. Aleksandar Stanojević je Izraelcu ostavio kapitalnih deset bodova viška, pa se nekadašnji trener Čelzija lako okitio titulom.

Međutim, iako su osvojili dvije titule ostao je opor ukus. Jer, Partizan predvođen Mateusom, Reberom i Grantom u najvećoj svetkovini našeg fudbala - "vječitom derbiju" sa Crvenom zvezdom - u sedam utakmica nije komšijama dao nijedan gol, a kamoli pobijedio (šest poraza i remi, uz gol-razliku 0:12).

S druge strane u najtrofejnijem srpskom klubu Crvenoj zvezdi još sa setom pričaju o Valteru Zengi. Italijan je osvojio duplu krunu i za sada je posljednji strani trener pod čijim vođstvom je Crvena zvezda bila prvak (2006).

Pokušala je Zvezda u sezoni 2008/2009. dovođenjem Zdenjeka Zemana koji je trenersku slavu stekao u Italiji, da ponovi Zengin učinak, ali se Čeh nije proslavio, pa je otišao poslije eliminacije iz Evrope i samo tri kola.

Kormilar Zvezde Rikardo Sa Pinto prvi je trener iz Portugalije koji je radio u srpskom fudbalu, a ukupno 12. (ne računajući Crnogorce, Makedonce i one s dvojnim državljanstvima). Njegovi prethodnici se nisu baš proslavili, a rijetki su oni koji su sastavili cijelu takmičarsku godinu. Samo petorica su učestvovala u osvajanju trofeja i to ukupno šest: četiri u prvenstvu i dva u kupu.

Zvezdu je vodio i njen nekadašnji as Hrvat Robert Prosinečki.

Španac, Makedonac, Hrvat...

Osim "večitih rivala" strance su dovodila još tri kluba. Smederevo je u sezoni 2005/2006. dovelo Haume Bauzu Kola. Španac je 16 puta sastavio tim "oklopnika" i zauzeo 11. mjesto.

U prvenstvu 2009/2010. BSK iz Borče je angažovao Šefkija Arifovskog. Pričalo se da Makedonac "pokriva" mladog Velička Kaplanovića koji nije imao profi licencu. Kako god da je bilo, Arifovski je otišao poslije 25 utakmica, pa je kestenje iz vatre izvadio Miodrag Profa Radanović i obezbijedio Borčanima opstanak u domaćoj eliti.

Hajduka iz Kule je u sezonu 2010/2011. poveo Zdenko Glumac, ali se poslije pet uzastopnih poraza ekspresno vratio u Hrvatsku.

Klemente prvi

Prije Dika Advokata, jedini stranac koji je vodio selekciju Srbije bio je Španac Havijer Klemente i to 2006. i 2007. godine! Bask, Mali Napoleon, kako su ga prozvali novinari u Španiji, otišao je iz srpskog fudbala neobavljena posla. Nije uspio u nastojanju da "orlove" odvede na Evropsko prvenstvo u Austriji i Švajcarskoj 2008. U svom izvještaju Izvršnom odboru FSS naveo je da srpski fudbaleri, između ostalog, "nemaju iskustva na najvišem nivou", "da su igrači fudbalski nedovoljno obučeni još u mlađim kategorijama", da "u svojim timovima nisu vježbali kolektivnu igru i da nemaju naviku da protiv slabijih rivala igraju maksimalno angažovano". Takvi su po Klementeu izgleda bili Stanković, Žigić, Vidić, Dragutinović...