Zajednički život slađi od braka

Milijana Latinović
Zajednički život slađi od braka

Zajednički život, u braku ili kohabitaciji, predstavlja veliki korak za one koji se na to odluče. Živjeti s nekim znači biti spreman na bezuslovne kompromise, međusobno razumijevanje i poštovanje.

Posljednjih godina i u Republici Srpskoj zavladao je trend da se mladi ljudi sve češće odlučuju na zajednički život, dok se sve manje opredjeljuju za brak. Nasuprot braku, zajednički život ljudi koji nisu zakonski vjenčani stručnom terminologijom naziva se kohabitacija. Prema mišljenju stručnjaka, vrlo često se smatra privremenom fazom, mada u nekim slučajevima partneri odluče da nastave zajednički život i nakon što dobiju potomke. Na život u kohabitaciji prije nešto više od godinu odlučili su se Banjalučani Aleksandra L. i Andrej Š.

- Pred kraj fakulteta odlučili smo da iznajmimo stan i da počnemo živjeti zajedno, htjeli smo više vremena da provodimo skupa i to je bio glavni razlog - priča Aleksandra.

Ona dodaje da ne smatra ovakav način života probom, jer je to za nju potpuno normalna odluka dvoje mladih, zaljubljenih ljudi.

- Ne znam da li će ova veza prerasti u brak. Sada nam je dobro ovako, zadovoljni smo i to je najvažnije. Razlozi zbog kojih se mladi sa strahom opredjeljuju za brak su često socijalne i ekonomske prirode - rekla je Aleksandra.

Njeno mišljenje dijeli i njen partner Andrej.

- Zajednički život počeli smo kao apsolventi. Teško je upustiti se u brak s obzirom na to da još nemamo stabilan posao niti riješeno stambeno pitanje. Pored ljubavi, brak sa sobom nosi veće obaveze i odgovornosti… a onda dolaze djeca… - kazao je Andrej.

Sa stanovišta Porodičnog zakona, parovi koji se odluče da žive zajedno i to traje duže vrijeme, ostvaruju ista prava kao i oni koji su formalno vjenčani, tj. u braku.

- U Porodičnom zakonu se pojavljuje pravni termin "vanbračna zajednica". Kada nije zaključen brak, ali ljudi duži period žive zajedno, stiču imovinu, zajedno žive, rade i troše, onda se ta imovina može smatrati kao imovina stečena za vrijeme braka - kazao je advokat Tomislav Aleksić.

Prema mišljenju psihologa, kohabitacija je dvostruko važna.

- Kroz predbračni, vanbračni ili kohabitacioni odnos ljudi proveravaju da li su spremni da zajednički žive. Zbog svih teskoba koje nameće savremeni brak, promene odnosa, promene navika, teško je prilagoditi se nekom drugom i tada se uglavnom mladi ljudi odlučuju na takve oblike zajedničkog života - kazao je sociolog Ivan Šijaković.

On dodaje da će ova forma zajedničkog života sve više dobijati na težini u budućnosti. Ima i mišljenja da je zajednički život posljedica lične nesigurnosti osoba koje stupaju u takve veze i odnose.

- Istina, češće susrećemo takve oblike zajedničkog života nego klasičan brak, a dosta je i parova koji već imaju i djecu, a još se iz nekih razloga nisu zvanično vjenčali. To je posljedica ranije nesigurnosti, lakše se raziđu, manja je procedura, nema sudskih razvoda, nema materijalnih troškova. U osnovi, psihološki gledano, kod njih je izražena nesigurnost i u sebe i u drugog - kazao je psiholog Aleksandar Milić.

Prema njegovim riječima, u osnovi je potreba poznavanja i sebe i drugih.

- Poznavanje drugog je put u sopstveni život, a to mnogi ne čine - dodao je Milić.

Pojedina istraživanja otkrivaju da bračne zajednice parova koji su živjeli zajedno prije stupanja u brak imaju od 50 do 80 odsto više vjerovatnoće da završe razvodom nego onih parova koji nisu imali predbračni zajednički život.

Ova naučno potkrijepljena činjenica potpuno razbija mit o predbračnom životu kao "probnom razdoblju" koje bi trebalo da pomogne da se par bolje upozna i pripremi za bračni život i tako osigura stabilnost u braku.

Nekoliko socioloških istraživanja potvrdilo je da postoji jaka korelacija između kohabitacije i razvoda i to u smislu da su "očekivanja o pozitivnom odnosu između kohabitacije i bračne stabilnosti potpuno demantovana aktuelnim istraživanjima sprovedenim u više zapadnih država", kako kažu naučnici. Ta istraživanja, kojima su praćeni parovi koji su prije braka zajedno živjeli i oni koji to nisu, utvrdila su da kod prve grupe od 50 do 80 odsto više brakova završi razvodom.

- Suprotno uvriježenom mišljenju da zajednički život prije braka može pomoći međusobnom upoznavanju i tako doprinijeti bračnoj stabilnosti, empirijski dokazi pokazuju da je kohabitacija povezana s manjom stabilnošću braka - navode kanadski sociolozi.

Ovaj fenomen toliko je čest u raznim statističkim istraživanjima da su ga sociolozi nazvali "efekat kohabitacije".

Istraživanja

Jedna studija je pokazala da 70 odsto žena počinje zajednički život sa muškarcem misleći da će se kasnije vjenčati, međutim, muškarci mnogo manje misle na brak kada stupaju u kohabitaciju. Anketa NBC-a pokazala je da 66 odsto mladih od 18 do 32 godine smatra da treba živjeti zajedno prije sklapanja braka.

Gamofobija

Gamofobija je prekomjeran i neosnovan strah od preuzimanja odgovornosti, vezivanja, vjernosti i gubitka slobode, odnosno strah od sklapanja braka. Takva vrsta straha formirana je na osnovu očekivanja koje osoba ima u vezi sa bračnom zajednicom. Često se ova fobija razvija kod osoba koje smatraju da će stupanjem u brak više izgubiti nego dobiti, te da će morati žrtvovati svoje navike i sitne rituale, a da neće dobiti očekivanu nježnost i ljubav, pa brak počnu da doživljavaju kao tjeskobu.

Savjeti psihologa

1. Ako ste se odlučili na kohabitaciju, potrudite se da budete jedno drugom podrška. Očekujte neslaganja i događaje koji mogu uzdrmati vaš odnos, ali pokušajte da ih razumijete.

2. Samo vi možete razumjeti prirodu vašeg odnosa.

3. Zaboravite na tuđa mišljenja i savjete. Čak i najdobronamjerniji prijatelji, ako im dopustite, mogu zasijati sjeme sumnje koje može u potpunosti uzdrmati vašu vezu.

4. Budite oprezni kada predstavljate novog partnera porodici.

5. Radite na vrijeme na međusobnoj komunikaciji.

Statistike

U Evropskoj uniji 40,4 odsto svih brakova završi razvodom, a do razvoda prosječno potraju 12,3 godine. U Švedskoj skoro svi parovi prvo žive zajedno prije braka. Oko 30 odsto parova tamo živi nevjenčano, dok u Velikoj Britaniji tri četvrtine parova živi zajedno prije braka. Mladi sve kasnije stupaju u brak - u osamdesetima se u brak stupalo s prosječnih 25 godina za muškarce i 23 godine za žene, da bi se danas ta granica popela na 30 godina za mladoženju i 28 za mladu.

 

Predbračni ugovori

Da bi se "osigurali" u slučaju da dođe do razvoda, sve veći broj parova i u Republici Srpskoj se odlučuje na sklapanje predbračnih ugovora. Prema podacima Notarske komore RS, broj predbračnih ugovora u odnosu na 2010. godinu porastao je za čak 95 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana