Veliko knjiško blago Eparhije zvorničko-tuzlanske u sigurnim rukama

Bibliotekar Nemanja Erak ističe u intervjuu Srni da se u Biblioteci čuva Zbirka starih i rijetkih knjiga /više od 1.000 primjeraka/, a trenutno je u fazi bibliografske obrade.

"U zbirci se nalaze i rukopisne knjige iz 15. vijeka", otkriva Erak i podsjeća da je, u skladu sa savremenim standardima u bibliotekarstvu tokom 2015. godine, ova biblioteka dobila prvi školovani radni kadar.

Kada je riječ o istorijskom presjeku rada eparhijske biblioteke, Erak navodi da se njeno formiranje može pratiti od kraja 19. vijeka, tačnije od dolaska mitropolita Nikolaja Mandića na tron mitropolita zvorničko-tuzlanskog.

"Značajnu ulogu u formiranju bibliotečke građe imali su episkopi Nektarije Krulj, Longin Tomić i Vasilije Kačavenda", napominje Erak i dodaje da bibliotečki fond čine dijelovi ličnih biblioteka mitropolita i episkopa zvorničko-tuzlanskih, te knjige koje su namjenski kupovane za Biblioteku, ali i one koje su dobijene putem poklona i donacija.

"Osim djela teološke sadržine i savremene, prije svega, srpske književnosti, fond naše biblioteke posebno je značajan po monogobrojnim i rijetkim časopisima od posebnog značaja, naročito iz 19. vijeka", napominje Erak i podsjeća da je tokom 20. vijeka Biblioteka bila smještena u sjedištu Eparhije u Tuzli.

U oba svjetska rata građa nije stradala i nije uništavana, a tu je provela i protekli rat od 1992. do 1995. godine.

"Tek poslije rata, sa 1995. na 1996. godinu bibliotečki fond izmješten je iz Tuzle i pohranjen u Bijeljini, a nakon izgradnje Eparhijskog centra u njegovom depou. Danas imamo sačuvan nepotpun popis knjiga iz Biblioteke. Na osnovu sačuvanog ostatka ne možemo tačno utvrditi godinu njegovog nastanka, ali, analizirajući sam spisak knjiga, sigurni smo da je to bilo prije Prvog svjetskog rata", procjenjuje Erak.

Naredna dva popisa knjiga zabilježena su 1921. godine i, nešto detaljniji popis knjiga, 1936. godine.

U ovim popisima Biblioteka je vođena pri Crkvenom sudu i tako se nazivala - Biblioteka Crkvenog suda Mitropolije, a zatim i Eparhije zvorničko-tuzlanske. Ovu činjenicu potvrđuje i sam uvid u građu na kojoj se nalaze pečati Crkvenog suda.

Nešto kompletniji popis izrađen je nakon Drugog svjetskog rata, tačnije, urađen je šezdestih godina prošlog vijeka. Najpotpuniji popis koji je sačuvan jeste popis biblioteke episkopa Nektarija Krulja, u kojem su knjige raspoređene prema svojoj sadržini.

Erak naglašava da je najznačajniji porast broja knjiga u Biblioteci zabilježen u vrijeme episkopa Longina /Tomića/ i Vasilija /Kačavende/. Naročito je to izraženo nakon sloma komunističkog režima, kada u Srpskoj pravoslavnoj crkvi dolazi do procvata u pisanju, štampanju i prevođenju teološke literature.

On napominje da je prostor u kojem je danas smještena Biblioteka, odlukom nadležnog episkopa i dobijenim sredstvima Vlade Republike Srpske, kompletno opremljen inventarom i sredstvima za rad tokom 2011. godine. Nakon toga sve knjige su smještene u police i složene prema svojoj sadržini u 2012. godini.

Ipak, svoju osnovnu misiju Biblioteka nije mogla da vrši sve do 2016. godine, dok nije izrađen inventarni popis i elektronski katalog. Popis knjiga počeo je 2013, a naredne godine je započeta izrada elektronskog kataloga. Do okončanja ovih radnji Biblioteka je bila interno crkvenog karaktera.

"Popis fondova uslijedio je 2013. godine i na njemu se radilo pune dvije godine. Uporedno sa popisom građe izrađivan je i elekronski katalog. Oba ova procesa završena su 2015. i 26. januara 2016. godine. Uz prisustvo mnogobrojnih zvanica, Biblioteka je zvanično otvorena", podsjeća Erak.

"Od tog dana, Biblioteka je dobila javni karakter, s tim što se građa može koristiti samo u čitaonici", ističe on.

Komentarišući Fond stare i rijetke knjige, Erak navodi da je tokom dugog niza godina formirana posebna zbirka u kojoj se nalaze rukopisne knjige, knjige starog srpskog štamparstva i druge stare štampane knjige. Ova zbirka broji oko 1.100 do sada zavedenih knjiga, iz perioda od 15. do 19. vijeka.

U proteklom periodu knjige su popisane, a u toku je njihova analiza i bibliografski opis.

"Dugoročni cilj rada na restauraciji i konzervaciji starih i rijethih knjiga Biblioteke Eparhije zvorničko-tuzlanske, te njihovim adekvatnim skladištenjem i bibliografskim opisivanjem, jeste izrada jedinstvenog kataloga na ovim prostorima, kao svojevrsne baze za sva dalja proučavanja i prezentovanja", naglašava Nemanja Erak za Srnu.

"Kao jedan od krajnjih ciljeva i strateških interesa podrazumijeva se i predstojeća digitalizacija knjižnog fonda starih i rijetkih knjiga, koja je uslovljena prethodnom restauracijom", napominje Erak.

U Biblioteci Eparhije zvorničko-tuzlanske čuva se ukupno šest rukopisnih knjiga, a najstarija je Oktoih petoglasnik, koji je nastao u prvoj polovini 15. vijeka i predstavlja. U njemu se nalazi zapis: "Ova knjiga Vuka Popova da mu je čestita", za koji nije poznato kada je nastao. Najmlađa rukopisna knjiga u Biblioteci datira sa početka 19. vijeka.

Od štampanih knjiga, prema podacima iz Eparhije, nalaze se i prve knjige štampane u srpskim štamparijama. Tako se u zbirci nalazi Oktoih prvoglasnik, prva srpska štampana knjiga u Obodskoj štampariji Đorđa Crnojevića.

Osim ove knjige sačuvani su i Služebnik /1519/, Oktoih petoglasnik /1537/, Minej /1536-1538/ - svi štampani u Štampariji Božidara Vukovića u Veneciji.

Posebno mjesto zauzima Molitvoslov štampan 1545. godine u mileševskoj štampariji.

Govoreći o ciljevima budućeg rada, Erak kaže da su u proteklom periodu pratili šta je potrebno čitaocima. Uz blagoslov i razumijevanjem episkopa zvorničko-tuzlanskog Fotija, u pripremi je i pozajmno odjeljenje Biblioteke.

"Drago nam je što je episkop na samom početku svoga upravljanja Eparhijom prepoznao misijski potencijal Biblioteke i što podržava njen rad, te da će najdalje do kraja godine, blagoslovom episkopa, ovo odjeljenje biti otvoreno i dostupno korisnicima", najavljuje Erak.

Biblioteka Eparhije zvorničko-tuzlanske danas je javna institucija od vjerskog, kulturnog i nacionalnog značaja na ovim prostorima, a posebno u Bijeljini. "U tom smislu, nadamo se da će državne i lokalne vlasti prepoznati njen značaj i pomoći, shodno svojim mogućnostima, u unapređenju njenog budućeg rada", kaže Nemanja Erak.

Pred Biblioteku su postavljeni ciljevi i smjernice budućeg rada, što podrazumijeva prikupljanje, obradu, čuvanje i davanje na korišćenje knjiga, te periodike i drugih izvora informacija.

Cilj Biblioteke Eparhije zvorničko-tuzlanske jeste da pruža mogućnost duhovnog uzrastanja svih korisnika i time pospješi misiju Crkve, a pokušaće i da obezbijedi stručnu pomoć za sve crkvene biblioteke na prostoru Eparhije. Takođe, kako kažu, cilj im je da edukuju korisnike za samostalno korištenje izvora informacija, kao i da promovišu knjigu i čitanje, izdavanjem publikacija koje afirmišu vrijednosti vjerskog i nacionalnog karaktera.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.