Veliki petak: Dan kad je Isusova žrtva sprala grijehove čovječanstva

Srna
Veliki petak: Dan kad je Isusova žrtva sprala grijehove čovječanstva

Srpska pravoslavna crkva, ali i sve one koje računaju vreme po Julijanskom kalendaru, obilježavaju Veliki petak – dan kada je Isus Hristos stradao na krstu.

Optužen da propoveda učenje koje je u suprotnosti sa vjerskim principima i zakonima judaizma, Hristos je izveden pred jevrejske prvosveštenike na suđenje.


Svjedoci koje su prvosveštenici doveli, tvrdili su da Isus sebe predstavlja za jevrejskog cara koji će ih osloboditi rimskog ropstva.

To je iskoristio prvosveštenik Kajafa i odlučio da Hrista preda rimskom namjesniku Judeje – Pontiju Pilatu, kako bi ga on osudio zbog pobune protiv Rima, što se kažnjavalo smrću.

Pilat je Hrista predao u ruke jevrejskom kralju Irodu, koji ga je vratio nazad rimskom namjesniku.

Prema Novom zavetu, na Pilatova pitanja i tvrdnje Isus je ćutao ili odgovarao samo sa: "Ti kažeš", rekavši mu u jednom momentu da "njegovo carstvo nije od ovog svijeta".

Vidjevši da nema elemenata za osudu, rimski namjesnik poslužio se starim jevrejskim običajem da za vrijeme Pashe bude pomilovan jedan osuđenik, pa je okupljeni narod upitao da li želi slobodu za Hrista ili kriminalca Varavu kom se sudilo istovremeno.

Okupljeni narod, podstrekavan jevrejskim prvosveštenicima, zatražio je slobodu za Varavu, a osudu za Hrista, riječima: "Krv njegova na nas i našu djecu", pišu jevanđelisti.

Pilat je tako i odlučio, rekavši: "Osudili ste nevinog". Nakon toga je pristupio ritualnom pranju ruku čime je simbolički skinuo odgovornost sa sebe.

Osuđenog Hrista vojnici su bičevali, stavili mu na glavu venac od trnja i terali ga da do brda Golgota nosi krst, na kojem je naposlijetku razapet.

Raspetog Hrista vojnici su proboli kopljem između rebara, stavili mu na usta sunđer natopljen sirćetom, a iznad glave ploču sa natpisom na hebrejskom, grčkom i latinskom jeziku: "Isus Nazarećanin, car judejski". Za to vrijeme Isus je molio Boga da im oprosti, riječima: "Oprosti im, Bože, jer ne znaju šta čine".

Sveta jevanđelja navode da je Hristos u "deveti čas dana", odnosno u tri časa poslije podne ispustio dušu.

U momentu Hristove smrti, piše u Novom zavetu, nebo se potpuno pomračilo, bijesnila je oluja, grobovi su se otvorili, a stijena na koju je stavljen krst pukla je po neprirodnoj liniji.

Mrtvog Hrista skinuli su sa krsta, umotali u pogrebno platno, sahranili u grobnicu, na čiji ulaz je postavljena velika kamena ploča, a pred grobom su stražarili legionari.

Pravoslavni hrišćani vjeruju da je Hristova smrt na krstu bila žrtva kojom je cijeli ljudski rod oslobođen grijeha i prethodio je najvećem događaju – Uskrsu – kojim je Bogočovek pobjedio smrt i vječnu pogibelj, kao posljedice grijeha.

Pošto je Veliki petak najtužniji dan u godini, na taj dan zvona ne zvone, već se služba označava klepetalima, udarcima drvenim batovima u drvenu ploču. Tog dana se u pravoslavnim crkvama služi služba – koja se zove Carski časovi, a uveče se čita statija sa iznošenjem plaštanice, ophodom oko hrama i polaganjem plaštanice – platna koje simbolizuje stradalog Hrista.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana