Ukradene misli preplavile Fejsbuk

Aleksandra Madžar
Ukradene misli preplavile Fejsbuk

"Čudno je kako je malo potrebno da budemo srećni, i još čudnije: kako nam često baš to malo nedostaje!" Ivo Andrić. "Ljubav je kao snaga, ako je više trošiš, više ćeš je imati." Mika Antić

Ovo su samo neki od citata poznatih književnika koje svekodnevno možemo pročitati na "Fejsbuku", "Tviteru" i drugim društvenim mrežama. Na "Fejsbuku" su vrlo popularni profili velikana pisane riječi koje kreiraju ljudi zaljubljeni u književnost i na taj način korisnici imaju priliku da pronađu odlomke iz knjiga, misli i citate.

Profili

Profili koji nose imena Ive Andrića, Meše Selimovića, Mome Kapora, Duška Radovića, Borislava Pekića, Desanke Maksimović, Milorada Pavića, Mike Antića, ali svakako i stranih književnika Hermana Hesea, Žaka Prevera, Tagorea, Dostojevskog, Pabla Nerude, Šarla Bodlera imaju više od 50.000 "prijatelja" ili "followersa".

Da "Fejsbuk" pažnja nije usmjerena samo na pisce koji više nisu među živima dokazuju i profili savremenih pisaca 21. vijeka kao što su Dragan Velikić, Svetislav Basara, Vladimir Kecmanović, Matija Bećković, čiji je profil omiljeno mjesto u virtuelom književnom svijetu.

Za iskazivanje osjećanja mladi sve češće koriste umovanja Bukovskog, ali i kantautora i pjesnika Đorđa Balaševića i mnogih drugih. Za svaku pohvalu je to što rečenice poznatih književnika nekome mogu da ispune i uljepšaju dane, dok se neumjereno kopiranje tuđih misli, bez ikakvog smisla i koncepta, u najmanju ruku može nazvati zloupotrebom.

Iako brojni kritičari društvene mreže ističu kao vrhunac outđenosti, banjalučki književnici podijelili su svoje mišljenje koje su pozitivne, a koje negativne strane postojanja profila velikana pisane riječi.

Književnice

Jedna od najnagrađivanijih spisateljki Jelena Lengold kaže da je prihvatila FB kao mogućnost da nekim ljudima koji vole da čitaju ponekad pokloni neku priču ili pjesmu, ili da ih obavijesti kad je neko književno veče.

- Takođe volim i da sa drugima podelim svoje utiske o knjigama koje sam pročitala i koje su mi se dopale. Dobra strana je svakako taj neograničen prostor širenja informacije, jer ako vam je FB potpuno otvoren, kao što meni jeste, onda sve što napišete zaista ide na mnogo mesta

i puno ljudi to vidi. "Fejsbuk" mi je i neki najčešći oblik informisanja o skoro svemu što se događa, jer uvek neko nešto komentariše, i to na način koji je mnogo interesantniji nego u novinama - rekla je Lengoldova.

Ona je poručila da se od "Fejsbuka" možete ograditi onoliko i onako kako želite.

- Jedini problem je kada previše vremena provedete tu, u tom virtuelnom svetu, to zna da bude istinski zarazno, i da vam pojede čitavu noć, a da i ne primetite - rekla je Lengoldova.

Književnica Aleksandra Čvorović kaže da živimo u visokotehnološkom društvu gdje je svaki pojedinac u mogućnosti da prezentuje svoj životni stil, misli i djela na društvenim mrežama, tako da je sasvim razumljivo da i priznati književnici prate taj trend.

Na ovaj način su u mogućnosti da komuniciraju sa čitaocima i poštovaocima iz svih dijelova svijeta, a kako kaže Čvorovićeva, ovim putem se olakšavaju kontakti sa novinarima, kritičarima, izdavačima i prevodiocima.

- Na taj način može se uticati na popularizaciju djela, a to je i prilika da se oslušne bilo čitalaca - kaže ona.

Ističe da su negativne strane postojanje lažnih profila, zloupotreba intelektualne svojine, uznemiravanje i vrijeđanje od strane psihički poremećenih, primitivnih i zlonamjernih osoba.

- No, sve to je očekivani teret slave i vremena u kojem živimo - naglasila je književnica.

Pozitivna iskustva

Prema mišljenju banjalučkog književnika Berislava Blagojevića, dobra strana je što se ovim putem (npr. "Fejsbuk") mlađoj populaciji daje uvid u stvaralaštvo vrijednih književnih imena.

- Ako poslije pročitanog citata neko odluči da čita jedno ili više djela, recimo Selimovića, onda na to treba gledati kao na uspjeh - smatra Blagojević.

Pozitivna iskustva kada su u pitanju velikani pisane riječi i društvene mreže podijelio je i književnik Radomir D. Mitrić.

- U digitalizovanom svijetu neophodno je podsjećanje na pisanu riječ, jer književnost tako ne ostaje po strani, kako otprilike ostaje izvan društva i normi koje danas postoje. Književnost je marginalizovana i dobro je da u svijetu interneta postoje riječi koje imaju neku formu putokaza ka mudrijem življenju i doživljaju svijeta - smatra D. Mitrić.

Ispričao je i pozitivno iskustvo njegovog "Fejsbuk" prijatelja koji je napravio više od deset takvih stranica i sve su izuzetno posjećene.

- Pozitivna strana je i u tome što generacije koje odrastaju uz internet, i ako tako mogu da kažem, koje se provuku kroz srednjoškolsko obrazovanje tako što su pročitale nekoliko lektira, ipak, dobiju uvid, pa makar i kroz neki citat, u djela takvih velikana - dodaje on.

Književnik Aleksandar Čotrić kaže da profili na društvenim mrežama pomažu da se za pisca i njegovo djelo sazna, da se čitaoci zainteresuju za njega, ponešto pročitaju, naruče knjige, dođu na promociju ili potpisivanje knjige. On je dodao da je to prilika i novinarima i književnim kritičarima da napišu tekst o piscu.

- Loše strane su manje važne i vidim ih jedino u tome, ako pisac objavi neki nepromišljen, neprimeren, nekorektan ili uvredljiv komentar, ili stav. To se dešava, i to jeste rizik, zbog čega je bolje razmisliti tri puta, pre nego što se pisac oglasi na društvenoj mreži. Može da ga "ubije" vlastita prejaka reč - rekao je Čotrić.

Negativne strane

Mitrić je kao negativne strane izdvojio pripisivanje nekih tuđih riječi nekom piscu i kao primjer naveo slučaj Ive Andrića.

- "Dođu tako vremena, kad pametan zaćuti, budala progovori a fukara se obogati", nije Andrićev citat, ali eto pošto ima status neke kolokvijalne mudrosti, postao je univerzalan, barem u našem slučaju - rekao je ovaj književnik.

Prema mišljenju Mitrića, internet nije samo konkurent knjizi i književnosti, internet je i izuzetno dobra i podsticajna platforma za promovisanje književnosti.

- Mislim da se te mogućnosti nedovoljno koriste, zbog čega se književnost dodatno marginalizuje, a prostor na internetu vrlo često zauzimaju knjige za zabavu i razonodu, a ne vrhunska literatura. Prednosti promocije književnosti na internetu su očigledne, dovoljno je samo pomenuti dostupnost, otvorenost, slobodu kreativnosti, mogućnost brze reakcije i brze izmene promotivne strategije, masovnost, kao i minimalna sredstva koja je potrebno uložiti u ovaj tip promocije - ističe on.

Smatra da promišljeno korišćenje društvenih mreža može biti važno za promociju vrhunske književnosti, utoliko prije što sve više ljudi koristi društevene mreže kao jedini ili dominantni izvor informacija.

- To je suštinska prednost, ali su očigledne i mane. Najveća je što su profili poznatih pisaca često rađeni amaterski i hobistički, pružaju nedovoljne ili netačne informacije, a vrlo često nisu autorizovani, niti znamo ko stoji iza njih. Tu dolazimo do pitanja lažnih identiteta, što je sve ozbiljniji problem u prostoru interneta - podsjeća Mitrić.

 

Kontraefekat

Berislav Blagojević, koji je i dobitinik nagrade "Borislav Pekić" za roman u nastajanju, osim profila književnika po kojem je dobio nagradu, ne prati nijedan drugi.

- Osim "Fejsbuk" profila Borislava Pekića, koji je do početka godine svakodnevno ažurirala njegova unuka, ne pratim profile poznatih književnika na društvenim mrežama - objašnjava Blagojević i dodaje da ima utisak da ljudi pretjeruju sa citiranjem određenih autora i to do te mjere da dovode do kontraefekta.

- Pored toga, često se dešavaju greške prilikom citiranja, odašilju se neprovjerene informacije ili se neke poruke i literarne poente izvlače iz konteksta - rekao je Blagojević.

Bukovski i dva labuda

Posljednjih godina javila se i nova kategorija "umjetnika" koji na "Jutjubu" postavljaju svoje video-klipove na kojima se smjenjuju misli književnika.

Uz muziku antologijskih hitova ide slajd šou "romantičnih" fotografija, koje misli velikana indirektno izvrću ruglu. Slično je i sa stihovima koji završavaju na fotografijama sumnjive umjetničke vrijednosti. Svi koji su čitali i shvatili djela Bukovskog znaju da nije mogao imati sliku dva labuda u glavi kad je pisao tešku "Odu izuzetnoj dami".

Mika Antić cijeli dan nije citiran!

Koliko je citiranje misli poznatih književnika uzelo maha najbolje je opisano u jednom tekstu koji je objavio srpski satirični veb sajt "Njuz net".

"Korisnici 'Fejsbuka' u Srbiji juče nisu nijednom citirali pesnika Miroslava Miku Antića, čime je prekinut niz od preko 1.500 dana tokom kojih je vojvođanski pesnik svakog dana citiran bar jednom.

Poslednji citat Mike Antića postovan je na 'Fejsbuku' preksinoć malo pre ponoći. Status je postavila tinejdžerka iz Aleksinca i on je glasio 'Nigde toliko ljudi kao u jednom čoveku. Nigde toliko drukčijeg kao u istim stvarima'. Nakon toga, prema podacima analitičara iz 'Fejsbuka', Mika Antić nije pomenut celog dana".

 

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana