Svjetski, a naši – oni su i najbolji srpski brend

Muzičari, glumci, biznismeni, manekeni... svjetski, a naši. Novac, slavu i uspjeh postigli su van granica RS, ali rodno mjesto zauvijek ostaje rodno mjesto. Slavica Eklston, Filip Cepter, Goran Bregović, Emir Kusturica, Jovanka Šopalović samo su neki od njih.

Svjetska truba sa Balkana

Goran Bregović opisuje sebe samo kao savremenog kompozitora. Zašto se onda njegov "savremeni" zvuk razlikuje od muzike drugih savremenih kompozitora? To je muzika koju naša duša instinktivno prepoznaje, a tijelo pozdravlja sa neodoljivim podsticajem za igru. Bregovićevu muziku obožavaju širom svijeta, a na njegove koncerte dolazi stotine hiljada ljudi bez obzira na to gdje se održavaju.

Bregović je rođen u Sarajevu. Svirao je violinu u muzičkoj školi, ali je u drugom razredu izbačen sa obrazloženjem da je netalentovan. Njegovo muzičko obrazovanje se svelo na ono što su mu pokazivali drugovi sve dok mu majka nije kupila prvu gitaru. Potom Bregović upisuje umjetničku školu, ali se ubrzo ispisuje i upisuje u saobraćajnu školu. Po prelasku u novu školu Bregović se pridružuje školskom bendu "Izohipse" kao bas gitarista. Međutim, izbačen je i iz ove škole (ovog puta zbog lošeg ponašanja - slupao je školski "mercedes"). Sa šesnaest godina počeo je da svira narodnjake u kafani u Konjicu.

Vodio je poznato "Bijelo dugme" do Orkestra za svadbe i sahrane kroz koji je promovisao svoje porijeklo i pokazao svijetu južnoslovenske i romske teme.

Jedan od najcjenjenijih i najistaknutijih, ne samo evropskih već i svjetskih reditelja svakako je Emir Kusturica. Njegovi filmovi su među gledanijim na filmskim platnima širom svijeta, a za svoja ostvarenja dobio je i brojne nagrade. Emir Kusturica takođe je rođen u Sarajevu. Za svoje kratke filmove nagrađivan je još u srednjoj školi. Dvostruki je dobitnik Zlatne palme filmskog festivala u Kanu, za filmove "Otac na službenom putu" i "Podzemlje". Nosilac je "ordena Viteza reda umetnosti i književnosti". Nacionalni ambasador UNICEF-a u Srbiji postao je 8. septembra 2007., zajedno sa Anom Ivanović, Aleksandrom Đorđevićem i Jelenom Janković.

U grupi "Zabranjeno pušenje" jedno vrijeme je svirao bas gitaru, a sada kao gitarista zajedno nastupa kao član grupe "Emir Kusturica & the No Smoking Orchestra". Bavi se i pisanjem.

Da su ljudi sa ovih prostora poznati u svijetu potvrdio je "Glasu Srpske" producent Dobrivoje Marinski. Prema njegovim riječima, radi se o ljudima koji znaju da rade svoj posao i koji su stekli određen integritet i slavu.

Marinski je istakao da posebno mjesto zaslužuju Goran Bregović i Emir Kusturica koji su svjetska imena, ali i da se u posljednje vrijeme na svjetske scene probijaju Boban Marković, "Balkanika", Dejan Petrović i ostali.

- Radi se o ljudima koje svet zna. Kusturica je nedavno imao koncert u Moskvi, a Bregović od 365 dana u godini ima 180 radnih dana po celom svetu. Skoro je bio na turneji u Brazilu i imao 12 dana koncerte u Rusiji - rekao je Marinski.

Pomenute stvari su samo neke od brojnih uspjeha i dostignuća koja su svjetska, a ipak, srpska imena postigla na svjetskom tržištu uspješnih, poznatih i slavnih.

Biznismeni

"Najbogatiji čovjek, porijeklom sa Balkana, u centralnoj i istočnoj Evropi. Njegovo bogatstvo se procenjuje na četiri milijarde dolara. U ovom dijelu svijeta od njega su bogatiji samo Rusi i Ukrajinci". Ovako je Filipa Ceptera predstavio krajem prošle godine poljski nedjeljnik "Vprost". Međutim, malo kome je poznato da je Filip Cepter rođen 1951. u Kozarskoj Dubici kao Milan Janković.

U Beogradu je završio Ekonomski fakultet. Kada je počeo rat u bivšoj SFRJ, kao vid protesta protiv Miloševićeve politike promijenio je ime i postao Filip Cepter.

Voli da kaže da je brže od Bila Gejtsa zaradio svoju prvu milijardu dolara. Njegova imperija upošljava 100.000 radnika u 40 zemalja i ima milijardu dolara godišnjeg prometa. Živi u Monte Karlu, u vili koja je pripadala Napoleonu Trećem i egipatskom kralju Faruku.

Dragan Sakan, pionir marketinga na prostoru bivše Jugoslavije i jedan od najboljih marketing stručnjaka u svijetu.

Rođen je u Goraždu, završio gimnaziju u Banjaluci, a po obrazovanju je diplomirani psiholog. Sakan je preminuo početkom oktobra, a svojim kreativnim idejama vladao je marketinškim svijetom regiona posljednjih 30 godina. Bio je osnivač advertajzing scene u bivšoj Jugoslaviji i začetnik kreativnog mišljenja u Srbiji i zemljama regiona. U svojoj impresivnoj karijeri dobio je stotine međunarodnih i domaćih nagrada, autor je hiljada reklamnih kampanja, četiri knjige iz oblasti kreativnog mišljenja. Početkom devedesetih postao je jedan od čelnika velike evropske agencije "Satchi & Satchi" i nezaobilazni član svih svjetskih žirija iz oblasti reklame i dizajna.

Svoje mjesto u ovom elitnom društvu sasvim sigurno zaslužuje i bivša prva dama "formule jedan" Slavica Eklston, bivša žena vlasnika "formule jedan" Bernija Eklstona.

Slavica (Radić) Eklston, rođena je 1958. godine u Laktašima. Dugo je radila kao internacionalni supermodel. Dok je kao promotor 1984. radila na jednoj trci "formule 1", upoznala je Bernija Eklstona, vlasnika najbrže svjetske atrakcije.

Iako u tom trenutku nije znala o kome je riječ, na njegovo insistiranje dala mu je svoj broj telefona. Pored jezičke barijere - Berni je govorio engleski, a Slavica srpski i italijanski - poznati milijarder morao je da osvoji srce djevojke koja je 28 godina mlađa i nekoliko desetina centimetara viša.

Ipak, tvorac "formule 1" uspio je, i Slavicu je ubrzo odveo pred oltar.  Berni i Slavica Eklston razveli su se prošle godine na sudskom saslušanju koje je trajalo samo 58 sekundi. Slavici je odobren razvod poslije 58 sekundi saslušanja u Višem sudu u Engleskoj iz razloga što je 24-godišnji brak "nepovratno" propao zbog "nerazumnog ponašanja" njenog muža.

Među poznatijim i bogatijim Srbima sa ovih prostora su i srpski biznismeni iz Čikaga Mira i Slobodan Pavlović. Još kada je daleke 1965. sletio na njujorški aerodrom, Slobodan Pavlović je bio siguran da će u ovoj zemlji uspjeti da ostvari neki od svojih snova. I danas, više od 40 godina kasnije, ne prestaje da sanja, ali i da realizuje svoje mnogobrojne projekte.

Srpska Venera

Sa dimenzijama koje odgovaraju idealnoj ženskoj figuri, koju je prije dvije hiljade godina utvrdio rimski arhitekta Vitruvilus, mlada Jovanka Šopalović je u Francuskoj 2005. godine proglašena za ljepoticu dana. A već u proljeće 2006. godine za čas snimanja donjeg veša uzimala je 3.000 evra.

Njene dimenzije su: visina 177 centimetara, struk 60, kukovi 90 i obim grudi 85 centimetara. Teška je samo 50 kilograma. A ima i francusku nogu, jer nosi cipele broj 36 kao Pepeljuga. Jovanka Šopalović korijene vuče iz Prijedora, gdje joj je rođena majka, dok je otac iz Beograda.

U Pariz je došla kao student modnog dizajna i osvojila prvu nagradu u dizajniranju veša i diplomu. Kada je između dvije hiljade kandidatkinja izabrana za manekena kozmetičke firme "Lankom" Jovanka Šopalović se odlučila za profesiju manekenke, a ne dizajnera.

Visoka i vitka privukla je pažnju i poznate modne kuće za žensko rublje "Obad", koji su je uzeli za zaštitni znak kompanije. Poslije toga otvorena su joj sva vrata svjetskih firmi kao što su "Dior", "Kartije" i "Le Burže". Sredinom devedesetih Jovanka Šopalović je kao prvo lice, tačnije tijelo Evrope i svijeta zarađivala 10.000 dolara po modnoj reviji. Mnogo više od novca donijelo joj je priznanje da bude i simbol francuske aviokompanije "Er Frans".

Jovanka Šopalović rekla je "Glasu Srpske" da tačan recept za uspjeh ne postoji, ali da rad ima značajan uticaj na postizanje određenog uspjeha.

- Za uspjeh recepta nema, jer da on postoji svi bi bili uspješni. Ipak, sasvim sigurno je da na to koliko ćete biti uspješni dosta ima uticaja rad. Neko može da bude uspješan ako voli da radi i ako svoj posao radi na najbolji mogući način. Možda je to neki "recept" - kazala je Šopalovićeva.

Govoreći o svom rodnom gradu, Šopalovićeva kaže da često dođe u Prijedor, ali da za sada ne razmišlja o povratku.

- Često dolazim u Prijedor, volim doći tamo, jer je to moj grad. Što se tiče nekih poslovnih aktivnosti, za sada sam dosta vezana za Pariz i poslovi se za mene ovdje dešavaju - kazala je Šopalovićeva.

Sociolog Biljana Milošević kaže da je osim upornosti i rada za uspjeh, potrebna i inteligencija.

- Po mom mišljenju jako je bitno da osoba bude inteligentna. Sa inteligencijom ide i oštroumnost i sposobnost da se procijene neki bitni momenti i situacije gdje bi oni mogli doći do izražaja - kaže Miloševićeva.

Prema njenim riječima, postoji i druga strana uspjeha koju mi i ne vidimo tako dobro.

- Slavni su sasvim sigurno morali da prođu kroz mnogo toga da bi došli do vrha. Odlazak u nepoznatu sredinu sam po sebi je težak i mukotrpno je probijati se u njoj, tako da je sasvim sigurno da taj uspjeh nije nimalo lak - kazala je Miloševićeva.

Dodala je da je socijalizacija veoma bitna osobina uspjeha.

- Ako je osoba društvena, komunikativna i spremna za timski rad time su joj vrata više otvorena za postizanje uspjeha. Osoba može biti jako inteligenta, ali ako je asocijalna, džaba sve to. Ona mora da prepozna određene krugove, da zna da se promoviše, da zna da istakne svoj kvalitet i vrijednost - naglasila je Miloševićeva.

Jedan od najpoznatijih Srba u svijetu je i proslavljeni srpski košarkaš Dejan Bodiroga. Sa reprezentacijom Jugoslavije i Srbije i Crne Gore osvojio je brojne medalje, a nosilac je i brojnih ličnih priznanja. Poznat je po nadimcima "bijeli Medžik", "Novi Delibašić", "Bodi Bond", "Mister MVP"... Bodiroga je osnovao košarkaški kamp za mlade u Trebinju na koji svake godine dolaze najpoznatiji srpski košarkaši.

Spisak poznatih i slavnih Srba koji su zaslužili svoje mjesto u ovom tekstu mnogo je duži, ali nažalost, nema dovoljno prostora da se svi nabroje. Među onima koji su zaslužili da se istaknu su i glumci Sergej Trifunović, Nebojša Glogovac, Anica Dobra, sportisti Predrag Danilović, Marko Jarić, Vlade Divac, Dejan Stanković, Novak Đoković, Jelena Janković, Ana Ivanović, Milorad Čavić...

Dva viteza i ser

Naši uspješni ljudi u svijetu cijenjeni su i nagrađivani zbog svog uspjeha. Zvanični Rim je Filipu Cepteru zbog velikih ulaganja i razvoj industrije na sjeveru Apeninskog poluostrva dodijelio titulu viteza Republike Italije. U Ukrajini, gdje Cepterovi posluju već nekoliko godina, Filip Cepter je imenovan za člana Akademije nauka Ukrajine, odsjeka za ekologiju. A početkom 21. vijeka dobio je i svoju zvijezdu pod imenom Milan Janković. Gospođa Cepter je dobitnik prestižne slovačke nagrade "Zlatni biatec" Privrednog kluba NEF za 2003. godinu. Vlasnica je posebnog priznanja Modene, rodnog grada Lučijana Pavarotija. Nagrada "Prima Dona" dodijeljena joj je Cepter za njeno promovisanje opere, kulture i umjetnosti.

Vaso Despotović, poslovni čovjek i patriota iz Sidneja je nosilac titule viteza Ujedinjenog Britanskog Kraljevstva. Titulu mu je uručio specijalni izaslanik kraljice Elizabete, za "doprinos razvoju multinacionalne kulture i zajednice u Australiji".

Čovjek koji je razvio engleski biznis i fudbal Milan Mandarić iz Londona, očekuje tokom ove godine da od britanske kraljice dobije titulu "ser".

Milošević

Jedan od najpoznatijih Srba sa ovih prostora sasvim sigurno je i fudbaler Savo Milošević koji je rođen u Bijeljini. Savo Milošević je sa odigrane 102 utakmice i postignutih 37 golova za reprezentaciju Jugoslavije, Srbije i Crne Gore  i Srbije rekorder po broju odigranih utakmica i drugi po broju postignutih golova.

Mirko Ilić

U Ameriku sam došao sa dva kofera i hiljadu i po dolara u džepu, morao sam zaraditi, pa sam proveo dane i noći crtajući. Prvi posao, mjesto umjetničkog direktora "Tajm magazina", dobio sam sedam dana po dolasku. Onda sam prešao u "Njujork tajms", kazao je ilustrator i grafički urednik "Njujork tajmsa" Mirko Ilić.

On je jedan od najpoznatijih dizajnera na svijetu, bio je art direktor u magazinu "Tajm" i "Njujork tajmsu", vlasnik je studija za grafički dizajn, kompjutersku grafiku i trodimenzionalnu animaciju. Ovaj rođeni Bijeljinac, dio djetinjstva proveo je u Mariboru i Zagrebu, bio je autor stripa, ilustrator, grafički dizajner i art direktor.

Srpski milijarderi

Od stotinu najbogatijih Srba u dijaspori, čiji kapital vrijedi najmanje 30 milijardi evra, na listi prvih deset najuspješnijih nalaze se:

1. Madlena i Filip Cepter, biznismeni iz Monaka,

2. Slavica Eklston, poslovna žena iz Velike Britanije,

3. Dejan Ilić, pronalazač i biznismen iz Njemačke,

4. Rebeka Mekdonald, biznismen iz Kanade,

5. Milan Mandarić, biznismen i bankar iz Velike Britanije,

6. Boris Vukobrat, biznismen iz Francuske,

7. Slobodan Pavlović, biznismen iz SAD,

8. Mirko Latinović, građevinar iz Rusije,

9. Vaso Despotović, poslovni čovjek i vitez iz Australije

10. Dušan Vasiljević, vinogradar iz Južne Afrike

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.