Ratovi prijete zbog plavog zlata

Priredio: Boris Đurić
Ratovi prijete zbog plavog zlata

Vašington - Lista konflikata zbog vode nikada nije bila duža, a u posljednjih deset godina zabilježen je nagli rast broja takvih sukoba u svijetu pa se pojedini eksperti više ne ustručavaju da kažu da će u 21. vijeku voda postati vrednija od nafte.

U avgustu 2015. godine pobunjenici koji se bore protiv sirijske vojske sabotirali su izvor vode nekoliko kilometara sjeverno od Damaska, koji pruža 90 odsto vode glavnom gradu Sirije. Mjesec kasnije koalicija predvođena saudijskim sunitima u Jemenu uništila je fabriku vode koju kontrolišu šiitski pobunjenici.

Eksperti kažu da će u budućnosti borba zbog vode biti još žešća. Globalno zagrijavanje, veliki rast svjetske populacije, urbanizacija i industrijalizacija predstavljaju eksplozivni miks koji bi mogao dovesti do ratova zbog vode.

Jedno od rizičnih mjesta je region oko rijeke Nil. Etiopija je počela sa izgradnjom Grend renesans brane na Plavom Nilu, što je već dovelo do tenzija sa Kairom. Egipat se pozvao na sporazum iz 1929. kojim ima pravo na dvije trećine vodenih resursa u slivu Nila, kao i pravo na veto za sve projekte u vezi sa vodom. Međutim, 2010. šest zemalja uzvodno od Nila odbacilo je veto i potpisalo novi sporazum.

Drugo sporno područje je Jugoistočna Azija, gdje Kina gradi nekoliko kanala za prebacivanje vode sa juga na sjever zemlje, što je zabrinjavajuće za Indiju. Kanali direktno utiču na velike indijske rijeke Ind i Gang koje izviru na tibetanskim padinama Himalaja.

- Nije slučajnost da Kina namjerava da održi čvrstu vlast nad regijom Tibeta, poznatom kao "vodeni toranj Azije" - kaže autor knjige "Geopolitičke hronike vode" Frank Galand. Kina se, takođe, ne ustručava da napravi nekoliko brana na rijeci Mekong koja ima izuzetnu važnost u Vijetnamu, gdje opslužuje 20 miliona ljudi.

Treća zona visokog rizika je Bliski istok. Sirija i Irak su 1974. godine za dlaku izbjegli sukob nakon što je Damask jednostrano počeo da puni branu na rijeci Eufrat. Slična situacija je i sa Golanskom visoravni, koju je Izrael anektirao 1981. godine. Dio jordanskih rijeka izvire na tom mjestu koje pruža 35 odsto vode za Izrael.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana