Psiholog Saša Risojević o tipovima partnerskih odnosa: Od doživljaja sebe i drugih zavisi koji tip odnosa ćemo zasnivati

Aleksandra Madžar
Psiholog Saša Risojević o tipovima partnerskih odnosa: Od doživljaja sebe i drugih zavisi koji tip odnosa ćemo zasnivati

U prošlom broju psiholog Saša Risojević započeo je priču o partnerskim odnosima, gdje je detaljnije govorio o zavisničkom tipu odnosa. U ovom broju "Glas plusa" proširio je priču jer, kako objašnjava Saša, pored zavisničkog tipa, postoji još vrsta odnosa za koje ­je važno da znamo kako bismo bolje razumjeli svoje ponašanje i ponašanje svog partnera/ke.

- Na to kako će naš partnerski odnos izgledati utiče mnogo faktora. Važan uticaj ima to kako su se roditelji ili drugi važni odrasli ponašali prema nama u djetinjstvu. Iz njihovog odnosa prema nama mi smo učili kako ljubav izgleda, stvarali različita uvjerenja o tome šta je bliskost i pažnja, te smo zaključivali da li nam to prija i da li je to za nas sigurno ili ne - počeo je priču Saša.

Iako su, kako kaže, naša iskustva različita, ipak iz njih proističu četiri osnovna obrasca emocionalnog vezivanja i parterskih odnosa, a osnov za procjenu kojem obrascu pripadamo jeste način na koji doživljavamo sebe i druge.

Nesigurni izbjegavajući obrazac

- Osobe sa ovim obrascem imaju pozitivnu sliku sebe i negativnu sliku drugih (to se često zove i JA +, DRUGI - pozicija). Njihovo životno iskustvo i karakteristike odnosa koje su ranije imali su ih naučili da drugim osoba ne mogu da vjeruju, da će ih druge osobe povrijediti te da je jedini siguran način da žive tako da se oslonjaju samo na sebe i budu potpuno nezavisni. Ovakve osobe teško grade povjerenje prema partneru/ki, izbjegavaju dostizanje bliskosti i dublje emocionalno vezivanje. Ulazak u vezu mogu doživljavati kao gubitak slobode, a nju doživljavaju kao svoju vrhovnu vrijednost - kazao je Risojević.

Zbog toga, dodaje on, često imaju problem da izgovore: "Volim te", jer to jednim dijelom vide i kao svoju predaju.

- Kako bi se zaštitili od za njih prevelikog vezivanja, mnogo vremena posvećuju karijeri i poslovnim uspjesima. Iako imaju potrebu za bliskošću, pokušaje partnera/ke da se približe i ostvare dublji odnos mogu doživjeti kao gušenje i prekinuti odnos. Ovakav tip partnerskih odnosa je sve više prisutan u zapadnim kulturama i među mladima - objašnjava Saša.

Nesigurni preokupirani obrazac

- Za ovaj tip emocionalnog vezivanja karakteristično je­ da osoba ima negativnu sliku sebe i pozitivnu sliku drugih (JA -, DRUGI +). Osoba, dakle, vjeruje da nije vrijedna, dok druge doživljava kao vrijedne. Iz ovog uvjerenja se razvijaju zavisnički obrasci vezivanja o kojima smo već govorili. Zavisnost se u ovom slučaju ogleda u tom što osoba svoju vrijednost uslovljava time da li je neko voli ili da li je u vezi s nekim. Sve dok je neko voli, ona će vjerovati da vrijedi kao osoba - priča psiholog i dodaje da se iz ovog tipa često razvijaju dva problema.

Osobe sa ovim obrascem, podsjeća Saša, brzo ulaze u odnose, bez prethodne procjene da li im ta osoba odgovara i da li zadovoljava neke njihove zahtjeve.

- Njoj je važno da nju neko procjenjuje kao poželjnu, pa tako možemo reći da ove osobe ne biraju partnera/ku, već partner/ka bira njih. Drugi problem nastaje kada ove osobe posumnjaju u ljubav svog partnera/ke, a samim tim i u svoju vrijednost koja je vezana za odnos sa partnerom, pa dolazi do intenzivnih osjećanja nesigurnosti, ljubomore i posesivnosti. A eventualni raskidi odnosa mogu da vode ka depresivnosti - kazao je on.

Razlog zašto se ovaj obrazac zove preokupirani je u tome što osoba mnogo vremena razmišlja o odnosu, partneru, stalno je na oprezu i traži signale koji mogu ukazati na manjak ljubavi i slično. Iz toga dalje slijedi da osoba gubi druga svoja zanimanja i prijateljske odnose, dolazi do pada efikasnosti na poslu te se ona bavi samo svojim odnosom sa partnerom.

 

Nesigurni bojažljivi obrazac

- Ovaj obrazac je najmanje zastupljen u populaciji. Njega karakteriše negativan doživljaj sebe i drugih (JA -, DRUGI -). Važno je reći da je moguće da su osobe sa ovakvim obrascem bile žrtve zlostavljanja, zanemarivanja ili su na neki način bile traumatizovane. Upravo zbog ovakvog iskustva neadekvatnih odnosa ove osobe vjeruju da u ljubavi i bliskosti mogu dobiti samo bol i patnju, zbog čega izbjegavaju bliskost u potpunosti - priča Risojević.

Zadovoljavanje prirodne potrebe za pripadanjem i bliskošću kod ovih osoba je otežano.

- Budući da oni vjeruju da ni oni ni drugi ljudi nisu vrijedni, često se dešava da u situacijama kada neko prema njima pokaže interesovanje, oni tu osobu doživljavaju manje vrijednom. Uvjerenje koje se često javlja je: "On/ona mora da ne vrijedi ništa ka­d mu se ja sviđam". Stoga ove osobe pokušavaju do ostvare odnose sa osobama koje se čine nedostupne, a samim tim vrednije, i koje na njih ne obraćaju pažnju - dodaje on.

Nažalost, iz ovoga slijedi nastavak problema.

- Ukoliko osoba ne obrati pažnju ili ne pokaže interesovanje, ljudi sa ovim obrascem će samo sebi potvrditi to da nisu vrijedni za one koje oni smatraju vrijednim. A druga opcija je da će se, ukoliko ta osoba ipak pokaže interesovanje, aktivirati već navedeno uvjerenje: "Neko kome se ja sviđam nije vrijedan", te će doći do pada interesovanja za nju i novog izbjegavanja bliskosti - naglašava Risojević.

 

Sigurni obrazac

Na kraju dolazi obrazac za koji je vezan zdrav pogled na sebe i druge (JA+, DRUGI +).

- Osobe sa ovim obrascem vjeruju u vrijednost sebe i drugih. Upravo zbog toga su u stanju da ulaze u bliske odnose, da budu iskreni i emocionalno se vežu za partnera/ku. Njihova vrijednost nije uslovljena i zbog toga ne ostaju pošto-poto u odnosu. S druge strane, vjeruju partneru, zbog čega je bliskost potpunija, a odnos više ispunjavajući. To su osobe koje poštuju želje i potrebe sebe i svog partnera/ke i znaju da naprave dobar balans između svoje potrebe za samostalnošću i potrebe za pripadanjem - priča Risojević.

 

Za kraj, naglašava Saša, važno je reći da jedna osoba može u različitim odnosima da ispoljava različite obrasce ponašanja, te da ne znači da imamo samo jedan obrazac emocionalnog vezivanja.

- Takođe, ovi obrasci našeg emocionalnog vezivanja jesu relativno trajni, ali moguće ih je izmijeniti. Kao što smo na početku rekli, oni su proizvod načina na koji doživljavamo sebe i druge, a promjenom tog načina mi ćemo mijenjati naše obrasce emocionalnog vezivanja. Ovaj proces zahtijeva posvećenost i želju za promjenom, a najpouzdanije će se ostvariti putem psihoterapije i savjetovanja. Obrasce emocionalnog vezivanja smo usvojili još kao veoma mali i koristili smo ih u nastavku života. Stoga je veoma važno da sebi pružimo razumijevanje i vrijeme da nešto što tako dugo koristim, postepeno zamijenimo novijim i funkcionalnijim obrascima - zaključio je priču Risojević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana