Nikada nećemo dostići utopiju, ali naš život postaje sve bolji
Kognitivni psiholog sa Univerziteta Harvard Stiven Pinker poznat je po svojim provokativnim stavovima.
On je tvrdio da se žene suštinski razlikuju od muškaraca i da društvo s vremenom postaje manje nasilno - i pored silnih masovnih ubistava i drugih užasa.
U svojoj najnovijoj knjizi “Enlightement Now” Pinker tvrdi da život postaje bolji.
Od lične bezbjednosti do dugovečnosti i sreće i blagostanja, ljudima je danas bolje nego u vrijeme prosvećenosti 17. vijeka. Dio razgovora Njujork tajmsa sa poznatim naučnikom prenosi Nedeljnik.
Odakle vam ideja da je svijetu bolje?
“Naišao sam na podatke koji pokazuju da je nasilje u padu tokom istorije. Stopa ubistava u Engleskoj je u 14. vijeku bila 50 puta veća nego danas.”
Da li vas je to iznenadilo?
“Kao i svi koji čitaju vijesti, i ja sam mislio da haos vlada. Tek kada ga stavite u vremenske okvire i uzmete u obzir ljude koji nisu ubijeni ili silovani, onda možete da vidite trendove.”
A da li se ti trendovi šire i na druge aspekte života?
“Sve više svjetske populacije stiče obrazovanje, postoji rodna ravnopravnost u obrazovanju - dejvojčice u cijelom svijetu idu u školu. U Avganistanu i Pakistanu, najretrogradnijim državama na svijetu, stopa obrazovanja žena je u porastu. Progres je činjenica koja se može pokazati. To nema veze sa time da li sam ja optimista.”
Šta stoji iza ovih dobrih vijesti?
“Najdalekosežnije objašnjenje je da je prosvetiteljstvo urodilo plodom. Ideja je da ako postavimo sebi cilj da poboljšamo svoj život, ako pokušamo da shvatimo kako svet funkcioniše uz pomoć razuma i nauke, s vremena na vrijeme ćemo u tome i uspijeti.”
Tvrdili ste da postoji ljudska priroda. Da li možemo da je prevaziđemo?
“Dio ljudske prirode nam omogućava da kontrolišemo drugi dio naše ljudske prirode. Iako ljudi umiju da budu nerazumni, to ne znači da nismo sposobni da budemo razumni - u suprotnom, nikada ne biste mogli da argumentovano tvrdite da smo nerazumni. Čak i ako imamo tendenciju da skrenemo u iracionalno, to ne znači da tome treba da udovoljimo kada odlučujemo kako ćemo voditi društvo.”
Da li je nauka igrala ulogu u pozitivnom razvoju situacije?
“Da. Napredak u dugoviječnosti i zdravlju - prosječan životni vijek na Zemlji je sa 30 godina porastao na preko 70, u bogatim zemljama i na preko 80. Zdravlje i prosperitet i hrana - glad je mnogo rijeđa sada nego ranije. Generalno, nauku smatram dijelom prosvećenja.”
Ali znamo i da je nauka izazvala dosta muke i bede tokom naše istorije.
“Mnogo stvari treba kriviti i ne treba ih tako pojednostavljivati. Vrijednost nauke nije sabrana vrijednost grupe ljudi koja nešto radi, a sebe zove naučnicima. To je zapravo cio koncept. Vrijednost nauke je u tome što nam ukazuje kada smo napravili grešku u zaključivanju i rezonovanju, što markira gdje su nastale te greške i distorzije i što pokazuje pravi put kako da ispravimo te greške u budućnosti.”
Da li mislite da nauka može i dalje da riješava probleme čovječanstva?
“Ako ćemo riješiti problem i izbjeći katastrofalne klimatske promjene, to će se desiti zahvaljujući tehnologiji. Ako možete da iskoristite napredak u nauci, a ljudi urade ono što je najjeftinije i najzgodnije i što će spasti planetu - to je najsigurniji put izbjegavanja katastrofe. Mislim da nauka i tehnologija suštinski mogu da odgovore na te izazove.”
Da li znači nešto što se neke stvari poboljšavaju a druge pogoršavaju?
“Rekao bih da nam to što cijenimo napredak daje hrabrost i ubijeđenje da težimo ka daljem napretku. Istorija nam govori da pokušaji da se svijet učini boljim uglavnom budu uspješni. Nikada nećemo dostići utopiju o kojoj su sanjale generacije, ali to ne znači da ne možemo da malo po malo poboljšamo stvari.”
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
