Muzej Hercegovine u Trebinju: riznica kulturno-istorijskog nasljeđa
Muzej Hercegovine u Trebinju živa je slika fizičke i umne moći ljudske, stvaralaštva koje je ostvario i ostavio čovjek iza sebe, kao trajnu poruku i kao tračak svog življenja.
Bogatstvo, raznolikost i kreativno stvaralaštvo mogu se vidjeti u Muzeju Hercegovine u Trebinju, koji je postao riznica kulturno-istorijskog nasljeđa, čuvar memorije i ustanova koja daje specifičnost trebinjskoj sredini, a to je kulturna baština i mogućnost njene prezentacije kroz različite oblike kulturnog života i aktivnosti.Nebrojeno je dokaza kako je čovjek, na ljutom hercegovačkom kamenu i posnoj zemlji, darom i sposobnošću uma i vještine, stvorio svakovrsne umjetničke i praktične ljepote i vrijednosti.
Osnovan je s ciljem da pronalazi, prikuplja, čuva i javnosti prezentuje bogatu kulturno-istorijsku baštinu Hercegovine.
Posjeduje šest stalnih postavki: Dučićev legat (kamena plastika iz perioda antičke i stare Grčke, stari Rim, umjetničke slike španske Korađo škole iz XVI vijeka, zatim slike poznatih slikara Uzelca, Aralice...) Etnološka postavka prezentuje tradicionalni život i običaje na području Hercegovine, arheološka zbirka, memorijalna izložba slika "Atanasije Popović", kao i Galerija legata slikarke Milene Šotre. Povodom godišnjice oslobođenja grada Trebinja, 13. novembra 1998. Muzeju Hercegovine je uručena Povelja grada.
U toku 2005. i 2006. godine zbirke Muzeja Hercegovine su obogaćene za još dvije stalne postavke: "Gradska kuća sa kraja XIX i početka XX vijeka", "Kamenov svet", poklon postavaka Radovana Ždrala, književnika i vajara iz Novog Sada, predstavlja 122 figure od poludragog kamena.
Muzej posjeduje još dva legata i to: akademskog slikara Milorada Ćorovića, kao i legat umjetničkih slika Mirka Kujačića, ali zbog nedostatka izložbenog prostora nisu dostupne široj javnosti.
Stručnjaci iz ove ustanove, sa direktorom Veseljkom Salatić na čelu, planiraju da kompletiraju i opreme prirodnjačku zbirku, ili da se postavi bar jedan njen dio. Ova zbirka posjeduje stotinjak fosila, primjerke čovječije ribice, endem koji ima svoja staništa na području istočne Hercegovine.
Takođe, u planu je da se uradi stalna postavka "Hercegovački ustanak 1875-1878".
I pored svih izloženih eksponata, još uvijek, sve muzealije Muzeja Hercegovine nisu pristupačne široj javnosti. Njegovo bogatstvo nije samo u broju eksponata, nego i u jednoj kompleksnoj hronologiji, i to u kontinuitetu, od paleolita do danas.
Istorijat
Muzej Hercegovine osnovan je 1952. godine, ali tek od 1957. funkcioniše pravim muzeološkim osnovama. Muzej je konačno osnovan 30. septembra 1955. rješenjem Narodnog odbora sreza trebinjskog, pod nazivom - Sreski zavičajni muzej Trebinje. Područje njegovog djelovanja bila je jugoistočna Hercegovina.
Od juna 1958. radi kao Zavičajni muzej, zadržavajući za izvjesno vrijeme isto područje djelovanja. Od 1994. mijenja ime u Muzej Hercegovine Trebinje, što je ozvaničeno odlukom Skupštine opštine Trebinje od 19. aprila 2001.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
