Krpelji vrebaju u prirodi

Milijana Latinović
Krpelji vrebaju u prirodi

Sa prvim sunčanim danima pojavili su se i krpelji, čiji ujed ljudi često ne smatraju ozbiljnim problemom, iako može da im prenese opasna oboljenja.

Krpelji su sitni paukovi, veličine od tri do pet milimetara koji žive po livadama, žbunju i po drveću. Ne kreću se puno, prehodaju svega par metara tokom života. Spavaju zimski san i bude se u proljeće, kada temperatura vazduha poraste više od 15 stepeni Celzijusa. Sezona krpelja je od aprila pa do kasne jeseni, a najžedniji su u maju i junu. Kod nas su najrasprostranjeniji šumski i pseći krpelj.

Među potencijalnim žrtvama krpelja, najugroženiji su djeca i poljoprivrednici, koji u ovo doba godine najviše vremena provode u prirodi.

Ni životinje nisu pošteđene ujeda krpelja, a najugroženiji su psi i mačke, kod kojih je otkrivanje krpelja otežano zbog dužine dlake.

Načelnik Službe porodične medicine u Domu zdravlja u Banjaluci dr Kosana Stanetić ističe da su ujedi krpelja karakteristični za proljećne mjesece, a najviše ih ima na livadama, travnatim terenima i u šumarcima.

- Krpelj zabada svoje rilice u glavu i tijelo čovjeka, sisa krv i tako raste. Potrebno je javiti se porodičnom ljekaru da odstrani krpelja u cjelini, jer u protivnom mogu nastati komplikacije - kazala je dr Stanetić.

U ambulantama porodične medicine širom Srpske svakodnevno se javi određen broj građana sa ujedom krpelja.

Crvenilo na mjestu ujeda, bolovi u mišićima i zglobovima, povišena temperatura, povraćanje, neki su od simptoma bolesti. Ljekari savjetuju da je poslije ujeda krpelja najbolje zatražiti stručnu medicinsku pomoć u roku od 24 časa.

- Sedam do petnaest dana nakon vađenja krpelja na koži se može pojaviti lokalno crvenilo prečnika i do 15 cm. To je alarm za odlazak infektologu, da bi se na vrijeme uključila terapija. Ta promjena na koži zove se eritema migrans i najčešće bude posljedica inficiranog krpelja - pojasnili su ljekari. Dodali su da je među pacijentima koji zatraže pomoć ljekara veliki broj onih koji su bezuspješno sami pokušali da odstrane krpelja.

Lajmska bolest

Lajmska bolest je oboljenje hroničnog toka, koje izaziva bakterija "Borrelia burgdorferi ". Ona zahvata kožu, zatim srce, zglobove i centralni nervni sistem. Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike i podataka o ujedu krpelja. Ljekari ističu da nisu svi krpelji prenosnici lajmske bolesti. Bolest prenose samo zaraženi krpelji i samo od njih može da se dobije to oboljenje.

 

Krpeljni encefalitis

Riječ je o još jednoj bolesti koju prenose krpelji i opasnija je od lajmske bolesti. Krpeljni encefalitis je virusno zapaljenje mozga i moždanih ovojnica, koje se pojavljuje dvije do tri sedmice nakon ujeda krpelja. Ako se ne liječi ugrožava život oboljele osobe.

 

Kako da se zaštitite

1. Držite se utabanih staza i puteljaka kada idete šumom. Ne hodajte kroz visoku travu i gusto rastinje, jer ih tu ima najviše.

2. Nosite svijetlu odjeću. Tako ćete napasnika uočiti najlakše, jer su tamni.

3. Zaštitite tijelo sredstvima protiv ugriza insekata, posebno dijelove koji su češće izloženi ugrizima.

4. Obucite odjeću za šumsku šetnju. Znači, nisu dozvoljene sandale ili kratke pantalone. Potrebne su vam majice i pantalone dugih rukava i nogavica, glatkih materijala. Poželjno je da nogavice ugurate u čarape, a glavu zaštitite kapom ili maramom.

5. Ako se raskomotite, odjeću ne odlažite na zemlju ili na drveće i kada je ponovo oblačite dobro je istresite i provjerite.

6. Po povratku iz prirode pregledajte kožu i glavu (posebno djeci), a odjeću istresite i odmah stavite na pranje. Istuširajte se.

Krpelji najčešće napadaju:

- iza uva

- vrat

- prepone

- pazuhe

- pupak

 

Krpelj koji dođe na čovjeka:

- Šest časova traži mjesto za ubod

- Dva časa buši kožu

- Najmanje 10 časova potrebno da bi smo se zarazili

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana