Holivud satanizovao srpski narod

M. Čigoja, D.Keleč
Holivud satanizovao srpski narod

U proteklih petnaest godina rat i poslijeratna BiH bili su tema kojom su se bavili mnogi evropski i američki filmski autori. Brojna strana ostvarenja inspirisana su bosanskom tematikom, a u većini njih Srbi su prikazani kao agresori i zločinci.

Strani novinari koji spasavaju siročad iz ratom zahvaćene Bosne, američki vojnici koji ostaju zarobljeni na teritoriji pod kontrolom Srba u BiH, pripadnici UNPROFOR-a koji posmatraju zločine, a nemoćni su da bilo šta učine, odvažni reporteri koji se daju u potragu za Radovanom Karadžićem - od završetka rata do danas, BiH je u očima evropskih i američkih filmskih autora predstavljana iz najrazličitijih uglova. Ono što je zajedničko svima njima je činjenica da su Srbi prikazani kao pripadnici krvoločnog plemena. Postavlja se pitanje kada i zahvaljujući kome su Srbi postali toliki negativci.

Srbi u filmovima i serijama

Robert de Niro u filmu "Grad pored rijeke" kaže: "Kada sam bio mali ovaj dio grada je bio pun života. A gle ga sada, kao da je srpska vojska prošla kroz njega".

Film "Ekstremisti" govori o grupi ekstremnih sportista, skijaša i snoubordera koji na skijanju u Austriji susreću srpskog ratnog zločinca i bježe od njegovih ljudi... Glavni negativac ima i djevojku koja neodoljivo podsjeća na Svetlanu Cecu Ražnatović, a navodno se skriva zbog blizine jugoslovenske granice. Optužen je za ubistva bosanskih civila...
U seriji JAG, Srbi u BiH sruše američkog pilota, pa ga vijaju na konjima.

Na početku filma "Stijena" sa Nikolasom Kejdžom i Šonom Konerijem Kejdž otvara paket koji je stigao iz Republike Srpske. Iz paketa ubrzo iskoči lutka koja počne da ispušta bojni otrov.

U filmu "Iza neprijateljskih linija" sa Ovenom Vilsonom i Džinom Hekmenom, Srbi u BiH sruše američki avion, jednog pilota ubiju, a drugog progone. Hrvatski glumci Goran Grgić i Tarik Filipović glume četnike.

U nekoliko epizoda akcione serije "Nikita", sa Pitom Vilson u glavnoj ulozi, vide se četnici koje Nikita ubije (uključujući i srpskog generala), a sve se to dešava u Kanadi.

U prvoj sezoni serije "24" glavni junak Džek Bauer sređivao je srpske teroriste. Glavni su mu neprijatelji srpska porodica Dražen. Glava porodice, Beograđanin Viktor Dražen, koga igra Denis Hoper, na Beogradskom univerzitetu školovan je za inženjera, a prošao je i KGB-ovu špijunsku obuku. U srpskoj vojsci bio je uključen u operacije na Kosovu, a povezan je i sa ekstremističkim organizacijama Srpski nacionalni oslobodilački front i "Kosovo/1389". Kao komandant Miloševićeve tajne vojne formacije "Crni psi" učestvovao je u zločinima protiv sopstvenog naroda. "Diplomatska opsada" je film u kojem  ekspert za eksplozive, ovoga puta u liku Pitera Velera, udružen sa diplomatkinjom koju igra Deril Hana i Berindžerom u ulozi američkog generala, oslobađa zgradu američke ambasade u Bukureštu koju je, zajedno sa 37 talaca, zauzela teroristička organizacija Srpski oslobodilački front.

U filmu "Snajper 2" Krega Bekslija iz 2002. Tom Berindžer igra penzionisanog marinca koga CIA zove u pomoć, kako bi izašli na kraj sa srpskim generalom, koji se preziva Valstoria i odgovoran je za etnička čišćenja nad muslimanima u Bosni. Radnja se događa u Križevici u Srbiji (valjda je riječ o nespretnoj aluziji na Križevce u Hrvatskoj), a likovi koji se zovu, na primjer, Zoran ili Vojislav govore mađarski jezik.

Scenario za "Lov u Bosni" nastao je na osnovu članka američkog reportera Skota Andersona, školski naslovljenog "Šta sam radio na ljetnom odmoru". Priča govori o TV novinaru i bivšem reporteru sa bosanskih ratišta Simonu Huntu koga glumi Ričard Gir, koji sa svojim nekadašnjim saradnikom, kamermanom Dukom (Terens Hauard), dolazi u Bosnu pet godina poslije završetka rata kako bi napravili reportažu povodom petogodišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Tu je i njihov mladi i neiskusni kolega Benjamin (Džesi Ajzenberg). Poslije jedne pijane noći i evociranja ratnih uspomena u sarajevskom "Holidej Inu", njih trojica odluče da krenu u potragu za najtraženijim haškim bjeguncem: u filmu je njegov nadimak Lisica, u stvarnosti, radi se o Radovanu Karadžiću… Traže ga po šumama i gorama, od Federacije, preko Republike Srpske, do Crne Gore.

Književnik iz Beograda Vladimir Kecmanović kaže da o tome da je slika koju svjetski, a posebno holivudski reditelji, kreiraju u ratu u BiH, stereotipna, Si-En-Enovska i antisrpska, vjerovatno već pjevaju i vrapci na grani.

- Dodavati bilo koju misao na pomenutu temu po meni bi značilo potcenjivati vlastito vreme - rekao je Kecmanović.

On je autor romana "Top je bio vreo" koji se bavi temom rata u Sarajevu, a krajem decembra počeće snimanje filma inspirisanog ovim romanom. 

- Ono što bi, međutim, možda i vredelo reći, jeste to da američka vizura, ne samo Srba u Bosni, i ne samo Bosne, nego, manje-više, kompletnog ostatka sveta, jeste do te mere površna i ni na čemu relevantnom zasnovana i beslovesna - kaže Kecmanović.

Prema njegovim riječima, slika o ratu u BiH u većini svjetskih filmova nije realna.

- Takva slika sve više počinje da nervira i Si-En-Enove favorite sa bošnjačke strane, a bogami i relevantne američke filmske autore, svesne da nijedan film o Bosni, napravljen iz stupidne, holivudske vizure, žali bože ozbiljnih sredstava uloženih u njegovu produkciju, ne samo da nije obezbedio ozbiljno  mesto u istoriji filma nego nije uspeo ni da se nametne kao bedni sezonski hit - naglasio je Kecmanović.

Sociolog Biljana Milošević kaže da je loša slika Srba u svijetu najvećim dijelom produkt zapadnih medija.

- Zašto je to tako? Zato što postoji vjekovna negativna konotacija Srba kao naroda. Ljudi koji nisu imali priliku da se upoznaju sa Srbima kao narodom moraju da usvoje takvu sliku jer prosto gutaju sadržaj koji im nude mediji, da bi kasnije sve te stereotipe i predrasude kada dođu u kontakt izgubili. Međutim, oni koji nisu u prilici da upoznaju srpski narod i dalje će se rukovoditi onim što im serviraju mediji - kazala je Miloševićeva.

Ona kaže da je logično da se konzumira sadržaj koji serviraju mediji kada niste u prilici svakodnevno da se susrećete sa nekim ko dolazi iz srpske ili neke druge kulture.

- Svakodnevni primjeri to pokazuju. Jedan prosječan Amerikanac ne zna čak ni gdje je Balkan. Oni o ovom dijelu Evrope znaju uglavnom iz medija koji kreiraju jednu lošu sliku o srpskoj kulturi - kazala je Miloševićeva.

Dodala je da je, osim medija, tome najviše doprinijela i postojeća politika zapada koja Srbe demonizuje i satanizuje do maksimuma.

- Bošnjaci su predstavljeni kao žrtve na osnovu snimaka koji su proistekli sa njihove strane iz posljednjeg rata. Oni na osnovu jednog filma o Srebrenici koji je procurio u zapadni svijet kreiraju događaje iz devedesetih godina. Muslimanski narod je i tad znao vješto voditi politiku kako se dodvoriti zapadu i zapadnoj kulturi. Ne kažem da nije bilo zločina i sa jedne i sa druge strane, ali generalno, samo zahvaljujući njihovoj vještoj politici oni su uspjeli da se predstave kao žrtve i danas grade takvu sliku, zanemarujući realne događaje koji su se zbili u tom periodu - istakla je Miloševićeva.

Ona je naglasila da bi Srbi trebali da se potrude koliko-toliko da isprave ovu sliku koja postoji u svijetu o srpskom narodu.

- Putem filma može se jako dobro pokazati i druga strana priče, a sa druge strane, i obrazovanjem se mogu razbiti predrasude koje su o srpskom narodu stvorene - rekla je Miloševićeva.

Film Anđeline Džoli

U Budimpešti je nedavno počelo snimanje rediteljskog prvenca holivudske zvijezde Anđeline Džoli, priče o ljubavi Srbina i Bošnjakinje u vihoru rata u Bosni, u kojem glavnu žensku ulogu tumači sarajevska glumica Žana Marjanović.

Namjera Anđeline Džoli da u Srbiji snimi antisrpski film izazvala je priličnu "galamu" zbog filmova koji nam stižu sa zapada, a u kojima su Srbi prikazani kao pripadnici krvoločnog plemena.

U filmu, čije bi snimanje trebalo da bude završeno do kraja novembra, uz Marjanovićevu glume Nikola Đuričko, te Rade Šerbedžija, Branko Đurić, Feđa Štukan…

Vlasnik televizije Pink Željko Mitrović odbio je saradnju sa Anđelinom Džoli, koja je planirala da u Srbiji snimi svoj rediteljski prvenac.

- S obzirom na to da je radnja filma smeštena na prostore bivše Jugoslavije i nekada ratom zahvaćena područja i da je srpski narod stavljen u negativnu konotaciju, Mitrović je odbio da na bilo koji način učestvuje u snimanju ovog filmskog projekta. Mitrović ne želi da on lično, a ni njegova kompanija, na bilo koji način budu deo nečega što može i hoće da po ko zna koji put predstavi srpski narod u izuzetno lošem svetlu - saopšteno je tada iz TV Pink.

Banjalučki glumac Ljubiša Savanović kaže da nije slučajno što su Srbi predstavljeni negativno u mnogim stranim filmovima.

- Takvi filmovi su odraz političke slike koja je poslata u svijet. Neki srpski glumci koji pristaju da glume Srbe kao negativce u tim filmovima takođe doprinose tome. Glumci koji su za neki honorar prihvatili uloge zločinaca još su više produbili tu lošu sliku o Srbima - smatra Savanović.  

Hrvati

U jednoj epizodi serije "Pravda za sve" prikazan je slučaj suđenja nekom Hrvatu u Americi, ali hrvatske vlasti ne žele da ga izruče jer Hrvati ne izručuju svoje građane.

Goran Višnjić u nekoliko epizoda hit serije "Hitna služba" spominje rat. Žena i djeca Luke Kovača, kako se zove lik koga igra Višnjić, ubijeni su u Vukovaru, a kada pokazuje sliku žene fotografija je crno-bijela (iako je slika iz 90-ih).

"Nemaju puteve, ali 'Fejsbuk' imaju"

U popularnom filmu Dejvida Finčera o stvaranju najvažnije društvene mreže "Fejsbuk", u jednoj sceni glavni lik Mark i njegov advokat razgovaraju o stanju u Bosni i u samo jednoj rečenici ismiju BiH.

Razgovor teče otprilike ovako:

Mark surfa po internetu, a advokat ga pita šta radi.

"Provjeravam stanje u Bosni", odgovori Mark.
"Hm, nemaju puteve, ali 'Fejsbuk' imaju", komentariše advokat.

Knjige

Srbi kao negativci nisu predstavljeni samo u filmovima već i u brojnim knjigama. Tako u knjizi Sidnija Šeldona "Pakleni planovi" jedna od glavnih junjakinja novinarka Dana Evans odlazi u Sarajevo, gdje je pukovnik Gordan Divjak koji je optužuje za špijunažu. Objašnjavaju joj da su Srbi, Hrvati i muslimani decenijama živjeli u miru i ljubavi pod Titom, a sada su u ratu jer su se Srbi zbog zločina nad njima u Drugom svjetskom ratu odlučili na odmazdu. Ona u svemu tome odlučuje da spase dječaka Kemala. U BiH se u toj knjizi vodi pobuna protiv Miloševića, "zbog čega je njegov režim ozbiljno narušen". Knjiga je bila bestseler "Njujork tajmsa" i prodata je u milionskom tiražu.

Hrvatska književnica Slavenka Drakulić u djelu "S. : A Novel about the Balkans" priča o etničkom čišćenju od strane Srba na Balkanu. S. su Srbi odveli sa svim drugim ženama iz muslimanskih sela u logor. S. priča o maltretiranju, silovanjima i premlaćivanjima. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana