U njemačkom gradiću nisu znali da žive u kućama od dijamanata

U njemačkom gradiću nisu znali da žive u kućama od dijamanata 01.12.2017 08:06 | Agencije

Minhen - Bavarski gradić Nerdlingen spominje se prvi put u devetom vijeku. Podignut je u krateru vulkana širokom 26 kilometara, a za izgradnju su koristili kamen iz okoline, koji im je bio neobičan jer se svetlucao. Tu njegovu 'moć' pripisali su uticaju vulkana i za njih se tu priča završavala.

Međutim 1960. godine čitava istorija ovog mjesta okrenula se naglavačke. U gradić su stigla dva američka geologa, Eugen Somaker i Edvard Čao, koji su poslije istraživanja došli do zaključka da grad ne leži na krateru vulkana nego u krateru asteroida.

Oni su objasnili i misteriju svetlucavog kamenja. Naime, na mjestu udara meteora formirala se posebna vrsta kamena, suevit, koji zbog sabijanja već postojećih granitnih blokova sadrži i minijaturne dijamante.

Široki su samo 0,2 milimetra i jedva su vidljivi ljudskom oku. Sve kuće u gradiću izgrađene su od suevita. Geolozi su procijenili da se u kućama, crkvi i drugim objektima nalazi otprilike 72.000 tona dijamanata.

- Srećom da su dijamanti tako mali jer bi crkveni zvonik i ostale zgrade odavno bili opljačkani - rekao je zvonar Horst Lener.

Meteor prečnika jedan kilometar kretao se brzinom od 25 kilometra u sekundi. Kada je udario u Zemlju napravio je krater širine 26 kilometara.

- Morali smo da izmijenimo sve školske knjige u kojima piše da smo na vulkanskom krateru - kaže mještanka Rozvitac Fajl.

Na svijetu postoji još gradova izgrađenih s materijalom nastalim poslije udara meteora, ali nigdje nema takve koncentracije dijamanata kao u Nerdlingenu.

Krater u njemačkom gradu od gotovo 20.000 stanovnika toliko je specifičan i jedinstven da su i američki astronauti s misija „Apolo 14“ i „Apolo 16“ posjetili grad kako bi naučili što više o stijenama koje će pronaći u svemiru i koje su donijeli na Zemlju.

 - I dan-danas nas posjećuju ljudi iz NASA i Evropske svemirske agencije - rekao je doktor Stefan Helcl, geolog i direktor muzeja.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica