Odavde potiče sedam najčešćih sujeverja

zadovoljna.hr
Odavde potiče sedam najčešćih sujeverja

Većina nas može da se pronađe u bar jednom vjerovanju, odnosno sujeverju za koje, u većini slučajeva ne znamo odakle dolaze.


Potkovica i djetelina sa 4 lista donose sreću, ustajanje na lijevu nogu nesreću, otvaranje kišobrana u kući takođe nije dobro, crveni konac je protiv uroka, samo su neka sujeverja koja nam u većoj ili manjoj mjeri utiču na život. Otkrivamo vam najčešća sujeverja, s kojima se susrećemo, a koja vuku korijene iz religije, mitova, ali i nekih banalnih stvari.

1. Petak 13.

Negativne konotacije koje vježemo uz broj 13, vuku objašnjenje iz nekoliko teorija. Jedna od njih vuče korjene iz hrišćanske tradicije. Apostol Juda, koji je izdao Isusa bio je trinaesti na Posljednjoj večeri.

Strah od broja 13 vuče korjene i iz jednog Norveškog narodnog mita. Naime, 12 je bogova u Valhali imalo večeru i zabavu, na koju je banuo 13. nezvani gost, zao i pokvaren Loki, koji je uticao da slijepi bog tame strelicom pogodi prekrasnog Baldera, boga veselja i zadovoljstva.

Vjeruje se i kako se broju 13 pripisuju negativne konotacije jer se nalazi iza broja 12, kojeg numerolozi smatraju kompletnim brojem. Zbog svih tih činjenica uticaj straha od brojke 13 širom svijeta nije zanemariv. Neki naučnici tvrde kako 80 posto nebodera u svijetu nema 13. sprat, hoteli i bolnice nemaju sobu pod brojem 13…

2. Prosuta so

Davno sujeverje "upozorava" kako je prosuta so loš znak. I taj znak vuče korjene iz Biblije. Naime, hrišćanska tradicija kaže kako je Juda, na posljednjoj večeri prosuo so i to tik prije nego što je izdao Isusa. Uz ovo praznovjerje veže se još nekoliko teorija. U ne tako davnoj prošlosti so je bila veoma skupa pa se samo njeno prosipanje smatralo lošim.

Zanimljivo je i kako se lošim i neprijateljskim znakom smatralo kada bi se domaćinu, dok nudi goste, prosula so.

3. Razbijeno ogledalo

Uobičajeno je vjerovanje kako će razbijeno ogledalo donijeti sedam godina loše sreće. Nekoliko je objašnjenja, a jedno od njih je da djelići slomljenog stakla mogu zarobiti dio duše. Naime, nakon što se staklo razbije, razbije se i dio duše. Jedno objašnjenje krije se i u prilično banalnoj činjenici.

Naime, prva su ogledala bila veoma skupa, a onaj ko bi ih razbio morao je sedam godina besplatno da služi vlasniku ogledala kako bi otplatio štetu.

4. Pokucati u drvo

Kucanje u drvo za sreću još je jedno od praznovjerja. Dolazi iz paganskog vjerovanja da drveće ima dušu. Pagani su vjerovali da kada se drvo posječe dobri duhovi iz drveća postaju zli i donose lošu sreću.

Kucanje u drvo tjera loše duhove…

5. Vidjeti crnu mačku kako nam presjeca put

U zapadnim kulturama crne mačke se odavno smatraju lošim znakom. Povezuju ih sa vješticama, a čak se smatra kako će nas, ukoliko nam presjeku put, snaći neka nevolja.

Crna mačka koja vam pređe preko puta prema hrišćanskom vjerovanju zapravo je demon koji na vašem putu stvara prepreku koja sprečava ulazak na nebo. No u nekim kulturama poput Japana, Irske i Velike Britanije za crne mačke vjeruju kako donose sreću.

6. Prekrstite prste

Znak prekrštenih prstiju još je jedan oblik odbrane od zlih duhova. Korjeni ovog su nejasni iako se čini da se ovo narodno uvjerenje provlači najčešće u hrišćanskim zemljama. Naime, ako prstima načinimo hrišćanski simbol krsta, osujetili zle duhove da bace sjenu na nešto lijepo što nam se dogodilo.

Prste ćemo često prekrstiti i kada odlučimo da izgovorimo neistinu jer vjerujemo kako nas to na neki način štiti od eventualnih posljedica laži.

7. Svrabež lijevog dlana donosi novac

Vjerovanje da ćemo dobiti novac ukoliko nas zasvrbi lijevi dlan, te nagovještaj da ćemo davati novac ukoliko nas zasvrbi desni dlan, uobičajeno je i vjerojatno smo se svi susreli s njim.

Objašnjenje za njega nije nađeno, ali još jedno vjerovanje veže se uz svrabež dlana. Naime, postoji vjerovanje kako se, ukoliko nas zasvrbi dlan, trebamo počešati o drveni predmet i to će donijeti sreću.

Zadovoljna.hr

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana