Kitovi posvađali zapadnu i istočnu civilizaciju

Kao blizak vojnopolitički saveznik SAD, Japan već decenijama svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku usklađuje sa željama i zahtjevima Vašingtona. Dalekoistočna carevina nerijetko pravi i za nju štetne ustupke u oblasti ekonomske politike, u određivanju carina i kvota za uvoz ili u sprovođenju sankcija protiv trećih zemalja koje diktira Bijela kuća. Kratkoročni ekonomski gubitak, pa i slabljenje određenog segmenta privrede prihvataju se nevoljno, kao žrtve koje moraju biti podnijete zarad sigurnosti koju pruža vojni savez sa SAD.

Međutim, trpljenje i poslušnost mogu ići samo do određenih granica, nakon čega na površinu izbijaju dugo zatomljena gorčina, otpor i gnjev. Tu liniju otpora prema pritisku koji dolazi sa Zapada Japan je posljednjih godina povukao na relativno neočekivanom mjestu, u domenu raspolaganja živim resursima, odnosno, preciznije, u lovu na kitove.

Međunarodna komisija za lov na kitove je na konferenciji nedavno održanoj u slovenačkom gradu Portorožu glasanjem zemalja članica usvojila rezoluciju kojom se znatno pooštravaju kriterijumi za lov na kitove u naučne svrhe, i od Japana traži da se pridržava odluke Međunarodnog suda pravde koji mu je ranije ove godine naložio da prekine lovačke pohode na kitove u Južnom okeanu.

Tom prilikom, ta organizacija je ostavila mogućnost za manji, ograničeni lov u svrhu ishrane i preživljavanja Inuitima (Eskimima), starosjediocima Grenlanda i Kanade, koji žive u polarnim uslovima i za koje su meso i ulje kita osnova egzistencije. Ona je tada takođe dozvolila i sprovođenje ograničenog lova u naučne svrhe.

Međutim, 2010. godine Australija, koja se nalazi na sjevernim obalama Južnog okeana, podnijela je tužbu Međunarodnom sudu pravde tereteći Japan da zloupotrebljava kvote za lov u naučne svrhe. Japanski mornari su u prethodne dvije decenije već bili usmrtili oko 10.000 tih životinja, ugrozivši tako njihov opstanak.

Rezolucije Međunarodne komisije za lov na kitove, međutim, nisu pravno obavezujuće, a odluka Međunarodnog suda pravde u Hagu može se zaobići preimenovanjem lovnog programa.

Zato je Japan, iako je iz obzira prema tim međunarodnim institucijama otkazao lovačku ekspediciju u Južni okean zakazanu za kraj ove godine, ovog mjeseca nastavio lov na morske sisare u vodama sjeveroistočnog Pacifika.

Posljednjih godina, japanski kitolovci se na južnoj polulopti suočavaju sa direktnim fizičkim ometanjem koje sprovode pripadnici neprofitne organizacije za zaštitu morskih ekosistema "Si Šepard", čije je sjedište u SAD.

Aktivisti te smjele organizacije još od 2005. godine pokušavaju da spriječe djelovanje japanskih brodova u Južnom okeanu, pri čemu se ne libe agresivnih akcija kao što su izazivanje sudara, zasipanje japanskih plovila farbom i kiselinom, pa i upad na njihovu palubu.

Zapadnjački aktivisti takođe dolaze i u japanske luke iz kojih kreću kitolovci i tu protestuju, nerijetko koristeći i teške riječi koje vrijeđaju lokalno stanovništvo, a u prošlosti su i tajno uzimali uzorke iz japanskih restorana i vršili njihovu DNK analizu ne bi li dokazali da je japanski lov na kitove komercijalne a ne naučne prirode.

Japancima, za koje se već decenijama u intelektualnim krugovima Evrope i SAD vjeruje da su mudraci koji žive u skladu sa prirodom zbog svoje pjesničke osjetljivosti prema promjeni godišnjih doba, prelijepih vrtova koji odišu duhovnošću i tradicionalnih vještina poput ikebane i bonsaija - sada se lijepi etiketa "varvara" i "koljača kitova" kojima nedostaje svijest o potrebi za očuvanje prirode.

Kritičari iz inostranstva ističu da japanski naučnici za protekle gotovo tri decenije lova nisu proizveli više od dva-tri relevantna naučna rada, da proučavanje kitova ne zahtijeva njihovo masovno ubijanje i da se mnoštvo korisnih podataka o ishrani, migraciji i načinu komunikacije ovih gigantskih sisara mogu dobiti njihovim praćenjem u prirodi. Jedan od argumenata zapadnjačkog kampa koji se protivi lovu na kitove je i to da u savremenom Japanu meso te životinje čini zanemarljivi dio trpeze stanovništva, s obzirom na to da je svega nekoliko procenata ukupne populacije Zemlje izlazećeg sunca u svom životu imalo priliku da proba tu poslasticu.

Japanska strana, međutim, ukazuje na to da je lov na kitove već hiljadama godina dio japanske kulture, te da egzistencija nekoliko ribarskih naselja u Japanu zavisi od te djelatnosti.

Gozba za oko kamere

Japanski ministar inostranih poslova Fumio Kišida sa svojom svitom simbolično i prkosno je, pred kamerama, degustirao meso kita. Za dugim stolom birokrate njegovog ministarstva i poslanici, tada su na ministrov prvi zalogaj, zdušno zarili kašike u činije sa japaniziranom varijantom indijskog karija u kojem se iseckan na sitne komade brčkao kit, pri tom ozbiljno ugrozivši svoje bijele košulje sa kojih su prethodno mudro uklonili kravate.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.