Katanac na robijašnice Majakovskog i Hajnriha

Agencije
Katanac na robijašnice Majakovskog i Hajnriha

Moskva - Butirka, jedan od najozloglašenijih ruskih zatvora u kojem su robijale mnogobrojne poznate ličnosti, među kojima književnik Vladimir Majakovski i Hitlerov nećak Hajnrih, poslije nepunih 250 godina se zatvara, prenose mediji.

To je, kako se navodi, za ruski list “Moskovski komsomoljec” rekao zamjenik šefa Federalne službe za izvršenje kazni (FSIN) Valerij Maksimenko.

Prema njegovim riječima na Butirku i još jedan zatvor u Moskvi biće stavljen katanac a zatvorenici će biti prebačeni u novi objekat na periferiji grada koji počinje da se gradi u januaru. Zgrade će, kako je kazao, biti predate gradskim vlastima.

Butirka, impozantna građevina od crvene cigle u centru Moskve, sada služi kao pritvorni centar, a u njemu je smješteno oko 2.000 zatvorenika.

U Butirki su godinama robijale poznate ličnosti, od progonjenih pisaca iz sovjetske ere, Aleksandara Solženjicina i Isaka Babelja, do Hitlerovog nećaka Hajnriha.

Prije dolaska boljševika na vlast 1917, jedan od zatvorenika je bio Feliks Djeržinski, prvi direktor tajne sovjetske policije Čeka, koja je prethodila Staljinovoj NKVD i današnjoj ruskoj FSB. Nakon 1917, novi komunistički režim je prilagodio zatvor svojim potrebama i napunio ga robijašima tokom Staljinovih čistki tridesetih godina prošlog vijeka, navodi se.

- Nebrojeno krikova i jauka mučenih ljudi se istovremeno probijalo kroz otvorene prozore naše ćelije. Kroz vrisak mučenih, mogli smo čuti viku i psovke mučitelja. Dodatak toj kakofoniji bila je buka od bacanja stolica, lupanja pesnica o sto i još neki neidentifikovani zvuk od kojeg se ledila krv - prisjetila se spisateljica Jevgenija Ginzburg, koja je u Butirki bila 1937, na vrhuncu čistki.

Jedan od “stanara” Butirke bio je i Sergej Koroljov, sovjetski raketni stručnjak i šef sovjetskog svemirskog programa u doba svemirske trke sa SAD na kraju pedesetih godina prošlog vijeka i na početku  šezdesetih.

Mladi revolucionar i pjesnik Vladimir Majakovski je tamo zatočen 1909, gdje je prvi put počeo da piše stihove.

Magnicki, koji je razotkrio veliku poresku prevaru ruskih zvaničnika, dobio je upalu pankreasa i kamen u žuči dok je bio u Butirki, a kako se tvrdi, medicinski tretman mu je stalno bio uskraćivan.

Valerij Maksimenko je kazao da bi moskovske vlasti mogle za godinu-dvije da izgrade novi zatvor sa ćelijama površine sedam metara kvadratnih po zatvoreniku, što je, navodi se, blizu evropskih standarda.

Britanski “Gardijan” navodi da su neki sumnjičavi s obzirom na to da se ranije često govorilo o zatvaranju, a da se na kraju to nije dogodilo. Nakon raspada SSSR-a, zatvor je nastavio da funkcioniše kao pritvorni centar.

Osnivač Katarina Velika

Najveći i najstariji zatvor u Moskvi izgrađen je tokom vladavine Katarine Velike 1771. i od tada je renoviran nekoliko puta. U njemu je kratko robijao vođa seljačke bune Jemeljan Pugačov, prije nego što je ubijen.

Veći dio postojeće građevine datira iz 19. vijeka i u carsko doba su u njemu bili zatočeni revolucionari koji će kasnije izvesti Oktobarsku revoluciju.

Muzička inspiracija

Butirka je, kako se navodi, postala sinonim za jezive uslove ruskog zatvorskog sistema, ali je poslužio i kao muzička inspiracija.

Naime, tako je nazvan popularni ruski bend koji u repertoaru ima i balade o zatvorskom životu, poput “Robijaću zbog tuđih grehova” i “Divna jesen u logorima”.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana