Grandiozne palate domovi predsjednika

Boris Đurić
Grandiozne palate domovi predsjednika

Predsjedničke palate predstavljaju dom predsjednika svake države na svijetu i često reflektuju moć i bogatstvo država. Često su to grandiozna zdanja sa jedinstvenom arhitekturom i stilom. Osim grandiozne palate u koju se nedavno uselio turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan tu je i nekoliko predsjedničkih palata koje predstavljaju izuzetno sjedište svjetskih lidera.

Jedna od najgrandioznijih predsjedničkih palata je palata američkog predsjednika Baraka Obame, poznata kao Bijela kuća. Zgrada izgrađena u neoklasičnom stilu načinjena je od bijelog akva škriljca. Izgradnja je trajala osam godina i završena je 1800. godine. Palata ima 132 sobe, 35 kupatila i šest spratova. Kuhinja Bijele kuće može posluživati više od 140 gostiju, a da bi je okrečili potrebno je 2.100 litara farbe. Bijela kuća ima oko 6.000 posjetilaca svaki dan.

Impozantna predsjednička palata, napravljena u neoklasičnom stilu nalazi se i u Dušanbeu, prestonici Tadžikistana. Palata ima 64 ogromna dorska stuba i ispred nje se nalazi najviši stub na svijetu predviđen za državnu zastavu, čija visina iznosi 165 metara. Na njoj se vijori zastava veličine 1.800 metara kvadratnih, zbog čega je palata uvrštena u Ginisovu knjigu rekorda. Izgradnja palate koštala je oko 300 miliona dolara i u njoj trenutno boravi predsjednik Emomali Rahmon.

U najljepše predsjedničke rezidencije spada i Ak Orda, palata Nursultana Nazarbajeva u Kazahstanu, koja je visoka 80 metara i u kojoj se nalazi sva predsjednička administracija. Palata izgleda odlično sa svojom plavo-žutom kupolom, na čijem vrhu se nalazi zlatna statua sunca i stepskog orla. Palata ima sedam spratova na kojima se nalaze prostorije različite namjene, kao što je velika centralna sala za prijem stranih zvaničnika i sala sa kupolom, u kojoj se održavaju sastanci kazahstanske vlade. Palatom dominira zlatna boja, a za pokrivanje podova korišćen je 21 tip mermera.

Predsjedničku palatu u Abu Dabiju dizajnirala je kompanija "Vilson asošijets" i prema nekima procjenama to je najskuplja predsjednička palata na svijetu, čija je izgradnja koštala 490 miliona dolara. Glavna zgrada ima oko 180.000 kvadratnih metara, dok se oko nje nalaze manje vile i palate.

Važno je pomenuti i sjedište češkog predsjednika Miloša Zemana, čiji dom se nalazi u pravom dvorcu. Dvorac Prag je najveći antički dvorac na svijetu i pronašao je svoje mjesto u Ginisovoj knjizi rekorda. Napravljen je u devetom vijeku i bio je sjedište rimskih imperatora, kraljeva Bohemije i predsjednika Čehoslovačke.

Smješten je na području od 45 hektara, a dug je oko 570 metara, dok mu širina iznosi 130 metara. Njegove zgrade bukvalno predstavljaju primjer svakog arhitektonskog stila u posljednjih hiljadu godina. U njemu se nalazi nekoliko crkava, velike sale i bašte.

Među najgrandioznijim palatama na svijetu sigurno je i Kremlj, sjedište ruskog predsjednika Vladimira Putina. On je u stvari smješten u Velikoj kremljskoj palati, koja je napravljena da bi se predstavila grandioznost ruske autokratije. Palatu je 1849. godine napravio Konstantin Ton, majstor cara Nikolaja Prvog i služila je kao carev moskovski dom. Palata ima 25.000 kvadratnih metara, visoka je 47 metara i ima oko 700 soba. U sklopu nje nalazi se devet crkava, manja palata Terem, kao i pet sala za prijeme koje su nazvane po različitim odlikovanjima koje je ruska imperija nekada dijelila.

Palata Oguzkan predstavlja izuzetnu predsjedničku zgradu Turkmenistana, koju je dizajnirao nekadašnji predsjednik Separmurat Nijazov. Zgrada je napravljena 2011. godine, a izgradnja je koštala 250 miliona dolara. Centralno mjesto palate prestavlja zlatna sala, u kojoj se održavaju bilateralni razgovori najvišeg nivoa.

Sjedište brazilskog predsjednika u Braziliji, poznato kao Palasio do Planalto, dizajnirao je svjetski poznati arhitekta Oskar Nejmajer. Palata je završena 1960. godine i bila je jedna od prvih zgrada napravljenih u novom glavnom gradu Brazila. Ona reflektuje jednostavnost i modernizam kojem je brazilsko društvo težilo posljednjih pet decenija. U sklopu palate, u kojoj trenutno boravi predsjednik Dilma Rusef, 1991. godine napravljen je bazen veličine 1.600 kvadratnih metara da bi se povećala bezbjednost oko zgrade i poboljšala vlažnost tokom ljeta.

Neizostavna je i Jelisejska palata u kojoj boravi francuski predsjednik Fransoa Oland i koja je smještena na Jelisejskim poljima Pariza. Na ulazu u monumentalnu palatu nalaze se četiri jonska stuba iza kojih je ceremonijalno dvorište u kojem se primaju strani zvaničnici. Sa obje strane dvorišta smješteni su vrtovi dok se u sredini nalazi centralna zgrada u kojoj je sala časti, gdje francuski predsjednik prima goste. Palata, koju je napravio markiz Pompadur, otvorena je za javnost tokom Dana evropskog nasljeđa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana