Grad duhova se uzdiže iz pepela
Kijev - Černobilj, mjesto najgore ekološke katastrofe koju je svijet zabilježio, uzdiže se polako poput Feniksa iz pepela i sprema za nevjerovatan preobražaj. U ovom napuštenom gradu uskoro će početi sa radom solarna elektrana, u koju je uloženo milion evra.
U srcu mjesta nekadašnje černobiljske tragedije komešaju se radnici, noseći velike crne solarne panele koji će za nekoliko sedmica puštanjem u rad elektrane "oživjeti grad duhova" u kojem je život stao 26. aprila 1986. godine.
Elektrana se, inače, nalazi na samo stotinak metara od sarkofaga koji je sagrađen nad oštećenim reaktorom četiri, a koji je zapečaćen 200 metara dubokim betonom.
- Ova elektrana može da pokrije potrebe sela srednje veličine ili potrebe oko 2.000 stanova - rekao je Jevgenij Varjagin, direktor ukrajinsko-njemačke kompanije "Solar Černobilj".
Za infrastrukturu je potrošeno oko milion evra, za oko 3.800 solarnih panela, čija će instalacija trajati nedjeljama. Oni se postavljaju na oko 1,6 hektara, što odgovara veličini na primjer, dva fudbalska terena.
Vlasti se nadaju da će se investicija isplatiti za sedam godina.
Nakon što je prestala da kupuje prirodni gas od Rusije, Ukrajina traži nove načine da iskoristi zonu Černobilja i mjesto nesreće na kojem nisu dozvoljeni poljoprivredni radovi.
Iako vlasti Ukrajine navode da u Černobilju neće biti moguć život još narednih 24.000 godina, kažu da je moguće pokrenuti industrijsku proizvodnju.
- Ova teritorija očigledno ne može da se koristi za poljoprivredu, ali je pogodno tlo za inovativne i naučne projekte - navodi Ostap Semerek, ukrajinski ministar životne okoline, koji ujedno promoviše postavljanje solarnih panela u Černobilju.
Pošto je oštećeni reaktor zaliven betonom koji je ispucan, finansirano je novo izlivanje kako bi bio smanjen nivo radijacije. Solarni paneli su pričvršćeni za beton, a ne u zemlju, jer na zagađenoj zemlji nije dozvoljeno bušenje i kopanje.
Prošle godine podignuta je solarna elektrana u Bjelorusiji nedaleko od Černobilja, a ukrajinske vlasti tada su ponudile investitorima oko 25 kilometara kvadratnih za potencijalnu gradnju takve elektrane u Černobilju.
Kijev je primio 60 prijedloga od stranih kompanija, uključujući američke, kineske, danske i finske.
Katastrofa u Černobilju
Nuklearna centrala u Černobilju se krivicom osoblja pregrijala i zapalila aprila 1986. godine, što je do sada najveća nuklearna nesreća u svijetu. Poslije eksplozije reaktora četiri zagađena je ogromna oblast u Ukrajini i Bjelorusiji, koje su u to vrijeme bile dio Sovjetskog Saveza. Zagađenje je zahvatilo i mnoge krajeve Evrope i izazvalo paniku pojačanu ćutanjem sovjetskih vlasti o prirodi i razmjerama nesreće.
Vlasti su evakuisale stotine hiljada ljudi iz tog područja, tačnije oko 2.000 kilometara kvadratnih ostalo je napušteno. Elektrana je nastavila da radi sa ostalim reaktorima, a zatvorena je konačno 2000. godine i time je zaustavljena industrijska aktivnost u toj oblasti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
