Ćuprije sa evra nikle u Holandiji

Boris Đurić
Ćuprije sa evra nikle u Holandiji

Na novčanicama se uvijek prikazuju simboli kultura, istorijske ličnosti ili arhitektonska djela. Sa evrom je situacija drugačija. Sa njim se plaća u više od 20 država, a da se niko ne bi ljutio, na papirnim evrima su naslikani objekti koji ne postoje u stvarnosti.

Jedan Holanđanin se, međutim, dosjetio da sagradi sedam mostova baš onakvih kakvi su na evro novčanicama.

Grafički dizajner Robin Štam dobio je ideju da izgradi mostove nakon što je pažljivije pogledao novčanicu od deset evra. Opština njegovog rodnog grada bila je oduševljena i ta ideja se ostvarila.

- Želio sam da dam mostovima preuveličan teatarski izgled kao da je riječ o pozornici - rekao je Štam koji je prebacivao obojeni cement u drvene šablone koji su bili posebno napravljeni i tako kreirao humoristički izgled mostova.

Evropski monetarni institut raspisao je svojevremeno konkurs za dizajniranje prozora, prolaza i mostova koji bi se pojavili na evro novčanicama. Oni su trebali da budu dizajnirani pod temom "Doba i stilovi Evrope" prije pojave novčanica 2002. godine i bio je to pokušaj da se izbjegne "nacionalno suočavanje" država članica u vezi sa temom novčanica.

Ispostavilo se da su bili u pravu jer se rivalstvo pojačalo naročito zbog ozlojeđenosti i predrasuda koje su se javile usred trenutne krize u Evropskoj uniji.

- EU koristi mostove da bi prikazala usku saradnju i komunikaciju među zemljama, ali mostovi nisu realni - objašnjava tridesetogodišnji dizajner iz Roterdama.

Sada su mostovi postali realnost i postavljeni su u naselju Spijkenize u predgrađu Roterdama. Robin je prvo počeo da pravi stilizovan most koji je oslikan na poleđini novčanica od deset evra. U pitanju je crveni most napravljen u romanskom stilu. Nakon njega napravio je narandžasti renesansni most prikazan na novčanici od 50 evra. Preostalih pet mostova klasični, gotički, barokni, industrijski most od čelika i stakla i moderni most iz 20. vijeka izgrađeni su nešto kasnije i sada ih koriste pješaci i biciklisti.

Projekat, koji holandski dizajner naziva "Mostovi Evrope", počeo je kao šala. Štam je sjedio u svojoj omiljenoj piceriji u Roterdamu jedan dan i razmišljao šta bi mogao biti njegov sljedeći projekat.

- Mislio sam da bi bilo zanimljivo da kopiram nešto što se koristi svaki dan - objašnjava Holanđanin. Dok je čekao da plati jelo, u ruci je držao evro novčanicu i slučajno je pogledao u njenu poleđinu. Nakon što mu se u glavi javila ideja da napravi most koji je vidio na novčanici dizajner je počeo da skicira mostove u njihovim pastelnim bojama.

Ipak, on nije imao iskustva u građevinskim poduhvatima ali je znao jednog poslanika u vijeću naselja Spijkenize u kojem je živio.

- Kada sam pričao sa Gertom Hartom, on je mislio da je ideja smiješna, ali je ipak ozbiljno shvatio - priča Štam. On je okupio tim dizajnera i inženjera da bi mu pomogli da napravi mostove malih dimenzija koji su na kraju koštali Spijkenize oko milion evra. Napravljeni mostovi su prilično vjerna kopija slika na novčanicama, čak je i vjerno preslikana svijetla boja mostova.

- Jedan od velikih izazova upravo je bio kako "potrefiti" pravu boju - objašnjava Štam. Mostovi imaju prilično upečatljive boje i pomalo odudaraju od ostalog okruženja, ali vjerno odražavaju tonove i boju koja se nalazi na evro novčanicima.

- Takođe, jedan od komplikovanijih zahvata je bio kako promijeniti razmjere. Na novčanicama izgledaju kao veoma veliki mostovi, a ovdje su jako mali. To je pomalo apsurdno i veoma smiješno - objašnjava Štam.

Robert Kalina, umjetnik koji je originalno dizajnirao mostove na novčanicama, kaže da mu je drago što je neko napravio mostove po njegovom dizajnu.

- Mislim da je to interesantna ideja iako bih volio da su napravljeni na osnovu starog stila, a ne ovako pomalo drečavi - rekao je Kalina. Štam priznaje da su neki rekli da su njegovi mostovi ružni, ali većina ljudi misli da su zabavni.

U zvaničnom objašnjenju evro novčanica Evropska centralna banka navodi da se dizajn novčanica odnosi na određeni period evropske istorije, ali se drži podalje od vezivanja za bilo koju posebnu državu članicu. Sada se mostovi ipak nalaze u jednoj državi, u Holandiji. Zabrinut da bi to moglo predstavljati problem Štam je kontaktirao sa ECB i oni su mu poslali zvanično pismo podrške.

- Njihova glavna briga je da ljudi ne falsifikuju novčanice. Rekli su mi da se pravi most ne može koristiti u istom smislu kao novčanice, za kupovinu i prodaju, i zato su mi odobrili moj projekat - objašnjava Štam.

Kriza

Robin Štam insistira da njegov projekat nije političke prirode, uprkos pažnji koju mu evropski mediji posvećuju, naročito kako se nastavlja kriza u Evropi.

- Sve je to jedna velika slučajnost. Kada sam započeo sa ovim projektom, kriza čak nije ni bila počela - objašnjava on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana