Rijeka vjernika u Jerusalimu

Vesna Popović
Rijeka vjernika u Jerusalimu

Jerusalim - sveti grad i mjesto početka hrišćanske religije, na Vaskrs pohode brojni vjernici. Istorija ovog grada seže unazad do četvrtog milenijuma prije nove ere, što ga čini jednim od najstarijih gradova na svijetu.

Jerusalim se pominje u Novom zavjetu više od 100 puta. Po biblijskom vjerovanju, Isus je ovdje donesen ubrzo poslije rođenja, tu je kasnije istjerao trgovce i mjenjače novca iz hrama i večerao sa apostolima. Svake godine hiljade hodočasnika stiže u ovaj grad da proslavi Vaskrs, dan kada je Isus vaskrsao iz mrtvih, nakon što je razapet.

Tokom Svete nedjelje izraelska policija obično povećava mjere bezbjednosti širom jerusalimskog Starog grada, jer ovaj grad, pored značaja za hrišćanstvo, ima veliku važnost za druge dvije velike religije judaizam i islam, što je kroz istoriju izazivalo brojne sukobe. Nezaobilazni dio Jerusalima na putu hrišćanskih hodočasnika je ulica kojom je Hrist prošao kada je vođen na pogubljenje. Njeno ime je Via Dolorosa, što znači Put bola i nalazi se u istočnom dijelu Jerusalima. Hodočasnici obično nose drvene krstove pored svakog od 14 mjesta gdje je Hrist zastao. Povorka se završava na brdu Golgota, gdje je Hrist razapet, a tu se sada nalazi crkva Vaskrsenja Hristovog ili crkva Svetog groba.

Crkva Svetog groba, najsvetije je hrišćansko mjesto u Jerusalimu. Vijekovima staru crkvu dijeli šest hrišćanskih denominacija, grčki pravoslavci, rimokatolici, jermenski pravoslavci, egipatski Kopti i sirijski i etiopijski pravoslavci. Sama grobnica se nalazi u centru crkve i u njoj je obilježeno mjesto gdje je Isus bio sahranjen i odakle je vaskrsao. Dolje se nalazi Anđeoska kapela, gdje se Isus poslije vaskrsnuća pojavio pred Marijom Magdalenom.

Dan prije Vaskrsa na Veliku subotu crkva Svetog groba je centralno okupljanje vjernika koji žele da prisustvuju tradicionalnom ritualu paljenja Svetog plamena ili Blagodetnog ognja. Crkva je obično pretijesna da primi sve vjernike, tako da hiljade ljudi ostanu ispred zgrade.

Oganj simbolizuje vaskrsnuće Isusa Hrista i vjeruje se da se plamen sam spontano pojavljuje iz Hristovog groba. Prije silaska u grobnicu sva svjetla se gase i sa dvije velike voštanice ulazi se u samo svetište. Sveti plamen se onda iznosi pred vjernike i pale se 33 svijeće, po broju godina koje je Isus imao kada su ga razapeli. Sa njih oganj preuzimaju okupljeni vjernici na svoje svijeće, a Sveti plamen se prenosi do Vitlejema, mjestu rođenja Isusa Hrista i u specijalnim posudama u druge pravoslavne zemlje.

Obred u vezi sa čudom Svetog plamena je vjerovatno najstariji nepromijenjeni hrišćanski obred na svijetu. Najstariji zapisi sežu čak do četvrtog vijeka i mnogi izvori svjedoče o tom čudu sa strahopoštovanjem. Svima je zajedničko to da se ovo čudo događa na istom mjestu, istog dana i u okviru istog bogoslužnog obreda.

Posljednje časove Velike subote, pred vaskršnje jutro, vjernici tri puta obilaze oko crkve. Poslije svakog kruga zaustavljaju se pred zatvorenim vratima hrama. U crkvi vlada mrak. Sva svjetla i svijeće su pogašene. To su posljednji trenuci prije bljeska vaskršnje radosti, koja je oličena u pozdravu "Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse!"

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana