Na Oštrelju ostale samo uspomene
Negdje tamo na pola puta, kada se krene od Bosanskog Petrovca prema Drvaru, u pitomini visokih krajiških planina smjestila se planina Oštrelj, jedna od poznatijih vazdušnih banja u bivšoj Jugoslaviji.
Omeđena je s jedne strane planinskim masivom Klekovače, a s druge strane se nadovezuje na planinu Osječenicu i fizički odvaja Bosanski Petrovac od Drvara.
HILjADE TURISTA DOLAZILE U POSJETU: Planina je to od 1.330 metara nadmorske visine, a nešto niže, na oko 300 metara manje je i istoimena naseobina, poznato odmaralište i svratište hiljada turista koji su ovim drumom, u ona sretnija vremena, u najvećem broju slučajeva stizali do mora.
Imao je Oštrelj svojevremeno moderni ski-centar - napravljen poslije Olimpijskih igara u Sarajevu, a čije su ski-staze i žičara u obliku ćiriličnog slova f vidljive i iz Bosanskog Petrovca.
Dalje, tu su bile i pješačke i biciklističke staze kroz borovu šumu, smještajni kapaciteti i veliki broj vikendica, bile su tu i ugostiteljske i trgovačke radnje... Sve ono što bi jedno odmaralište trebalo da ima.
Pored svega toga, Oštrelj je ostao poznat i po narodnom heroju iz Drugog svjetskog rata, Vasi Kelečeviću, koji je rođen i poginuo u ovom mjestu.
Stariji pričaju da je završetkom Drugog svjetskog rata na Oštrelju izgrađeno veliko radničko naselje, stovarište i saobraćajno čvorište.
AVETINjSKI PUSTO MJESTO: Međutim, danas je Oštrelj avetinjski pusto mjesto, jer su na sve strane ruševine i devastirani objekti, a tišinu razbijaju tek poneki automobil ili kamion...
Od svega je ostala samo lokomotiva "proleterka" i nekoliko njenih vagona - poznati "Titov voz", da slučajnog prolaznika ili onog ko želi da evocira uspomene, podsjeti na nekadašnje vrijeme, kada je Oštreljom prolazila uskotračna pruga.
Međutim, ni lokomotiva nije uz glavnu cestu, pa onom ko ne zna nije vidljiva, mada se planira njeno premještanje.
Naravno tu je i nekoliko obnovljenih, ali pustih vikendica, te ugostiteljski objekat "Kod Kove", u koji svrati poneki putnik namjernik da popije kafu, osvježi se ili nešto ruča.
KLIMATSKI CENTAR: Jedina nada ovog raja za oči i dušu mogla bi biti mogućnost iskorištavanja njegovih karakteristika vazdušne banje.
Naime, Oštrelj je klimatski centar koji je zbog velike koncentracije ozona među najvećim u Evropi i, kako su zdravstveni radnici ranije pojašnjavali, pogodan je za liječenje srčanih i plućnih bolesti i za zdravstvenu rekreaciju djece.
Kako je nekada bilo na ovom predivnom izletištu, potvrdio nam je i Zlatko Hujić, načelnik opštine Bosanski Petrovac, koji je kazao da je Oštrelj oduvijek bio atraktivno mjesto, posebno u periodu prije posljednjih ratnih dešavanja na ovim prostorima.
Kako je istakao, prije nekoliko godina opština Bosanski Petrovac je ponovo dovela električnu energiju u ovo vikend naselje, čime su stvoreni preduslovi za njegov postepeni oporavak.
ŠANSA ZA RAZVOJ TURIZMA: "Oštrelj pruža veliku šansu za razvoj turizma, jer ima brojne preduslove za to, kao što su ski-centar, vazdušna banja, brojne vikendice, biciklističke staze. Dakle, uz ulaganja u taj segment, Oštrelj bi zaživio i bio primamljiv turistima", kazao je Hujić.
Prema njegovim riječima, opština planira da u narednom periodu premjesti lokomotivu "proleterka", koja je spomenik pod zaštitom države, na lokaciju uz magistralni put Bosanski Petrovac - Drvar, kako bi bila vidljiva i svraćala što više turista.
On je ponovio da Oštrelj nudi brojne pravce za oživljavanje turizma na ovom prostoru, ali da je za takvo nešto potrebno privući i ulagače.
Iskreno se nadamo da će ovo prelijepo izletište u godinama ispred nas oživjeti, da će turisti svraćati da vide "Titov voz", popiju i pojedu nešto u lokalnoj gostioni "Kova", da će prošetati borovom šumom i prenoćiti u nekoliko tamošnjih vikendica, čime bi se Oštrelju vratio bar dio nekadašnjeg sjaja.
Odmor u etno-selu
Nekoliko kilometara dalje od Oštrelja prema Drvaru, na raskrsnici u Pasjaku, niklo je novo etno-selo Dodig, čiji je idejni tvorac Božidar - Bobo Dodig.
U ovoj oazi mira i čiste prirode svaki putnik namjernik može uživati u specijalitetima domaće kuhinje, poput kolačića sa kajmakom, domaćeg hljeba od pšeničnog i heljdinog brašna, pogače, salate, cicvare, domaćeg sira, teletine ispod sača i ostalog. Sve to gost može "zaliti" domaćom rakijom od drenjina, šljiva ili krušaka, te domaćim vinom i ostalim tradicionalnim pićima.
U sastavu ovog etno-sela, koje je još u fazi izgradnje, nalaze se četiri bungalova i koliba kao apartmanski dio, što nudi odmor i prenoćište. Posebnu draž ovom kompleksu daje pravi domaćinski ambijent, tišina i ograda od pruća.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
