10 zanimljivosti o zemlji u kojoj policija vozi bugati

Agencije
10 zanimljivosti o zemlji u kojoj policija vozi bugati

Predstavljamo 10 zanimljivih činjenica o najvećem gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, poznatom po luksuznom šopingu, ultramodernoj arhitekturi i bogatom noćnom životu.

1. Vjerovatno ćete sresti samo jednog ‘lokalca’

Stanovnici Dubaija uglavnom izbjegavaju mjesta na kojima se nalaze turisti, tako da postoje male šanse da ćete ćaskati sa lokalcima na plaži. Štaviše, većina turista upoznaje samo jednog ‘lokalca’ na putovanju – osobu na pasoškoj kontroli.

U ovom gradu takođe se nalazi veliki broj doseljenika – čak šest na jednog lokalnog stanovnika. Većina dolazi iz Indije, Bangladeša, Pakistana, Azije i neke od zapadnih zemalja.

2. Grad nije tako visok kao što se misli

Iako ima čak 1.344 završena nebodera i dom je trenutno najviše kule na svijetu (Burdž Kalifa), Dubai ipak drastično zaostaje za Hongkongom (6.606) i Njujorkom (6.180), navodi emporis.com.

Godine 2006. čak četvrtina svjetskih kranova nalazila se na gradilištu u Dubaiju, ali se ovaj talas izgradnje smirio nakon nastupa krize u 2008. godini.

3. Ima krajnje ‘bijesne’ policijske automobile

Kako bi što efikasnije izašli na kraj sa kriminalcima, policajci upravljaju Lamborginijevim, Ferarijevim, Bentlijevim i Bugatijevim vozilima.

4. Veliki je dužnik Abu Dabija

Burdž Kalifa, najveći neboder u svijetu (828 metara), ne bi bio završen da nije bilo finansijske pomoći iz Abu Dabija.

Do njegovog otvaranja 2010. godine, planirano je da se zove Burdž Dubai, ali je preimenovan u čast šeika Kalife bin Zajeda al Nahjana, emira Abu Dabija i presjedsnika Ujedninjenih Arapskih Emirata, koji je Dubaiju poslao pomoć od sedam milijardi evra.

5. Trebalo je da ima Kulu "Stiven Džerard"

Osim standardnih arhitektonskih čuda, poznatih većini ljudi, ogroman broj grandioznih projekata nije nikada realizovan.

Među njima su Međunarodni šahovski grad (grupa od 32 crna i bijela oblakodera, koji izgledaju kao šahovske figure), Kula "Stiven Džerard", kao i Dinamična kula, čiji se podovi vrte.

6. Lokalno stanovništvo je bogato, ali i zaboravno

Godine 2015. jedna putnica zaboravila je u toaletu aerodroma 40.000 evra (novac joj je na kraju vraćen), dok je u prva četiri mjeseca naredne godine na aerodromu zaboravljeno ukupno 10.000 evra. Pronađena su i dva dijamantska prstena u vrijednosti od 37.500 evra, kao i zlatna poluga čija je vrednost iznosila vrtoglavih 882.000 evra (takođe je vraćena vlasniku).

7. Mnogo je više muškaraca nego žena

Čak 70 odsto populacije od 2,5 miliona čine muškarci, što iznosi 1,7 miliona stanovnika. Ovaj neobičan odnos posljedica je činjenice da su doseljenici mahom muškog pola, a svoje porodice ostavili su u svojim matičnim zemljama.

Stanovništvo je takođe većinom vrlo mlado: 58 odsto stanovništva staro je između 25 i 44 godine, a veći dio ove grupe čine ljudi između 30 i 34 godine starosti; samo 15 odsto populacije starije je od 44 godine.

8. Princ Dubaija je zgodan čovjek od akcije

Hamdan bin Mohamed Al Maktum – ili skraćeno Faza, sin trenutnog vladara Dubaija, lokalna je zvijezda koja je vremenom privukla veliku pažnju svjetskih medija.

Hamdan obožava skakanje padobranom, ronjenje, pecanje i sokolarstvo i piše i objavljuje poeziju u tradicionalnom nabati stilu koji potiče iz 16. vijeka. Takođe je ljubitelj tenisa, ponija, letenja helikopterom i privatnim avionima.

9. Glavni izvor novčanih prihoda nekada je bilo traženje bisera

Dubai je doživio veliki procvat zahvaljujući nafti, ali malo ko zna da su prije toga glavne privredne grane bile ribarstvo, stočarstvo i vađenje bisera.

Početkom 20. vijeka, iz Grada je isplovljavalo 300 brodova, na kojima se nalazilo više od 7.000 mornara. Oni bi boravili na moru od sredine maja do ranog septembra, roneći po 14 sati dnevno u potrazi za biserima. Za to vrijeme, žene su brinule o porodici.

10. U aparatima možete da kupite skoro bilo šta

Na primer zlato, foto-aparate, smartfone, laptopove i tablet računare.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana