Zbog ljubavi prema Beograđaninu, legendarna diva se odrekla slave, Andrić joj spasio život

Ita Rina rođena je kao Italina Kravanja u Divači kod Trsta u Italiji 7. jula 1907. godine. Priča kaže da je bila loš učenik i da je od malena sanjala o filmskoj karijeri i svjetlima pozornice.

Rinu su prijatelji 1926, kada joj je bilo 19 godina, prijavili na izbor za mis u organizaciji američke distributerske kompanije "Fanamet". Pobjednici je pripala velika novčana nagrada i filmski ugovor u Americi.

Međutim, iako je lijepa Ita izabrana za jednu od sedam najljepših djevojaka, nije učestvovala u finalnom takmičenju u Zagrebu jer je njena majka bila šokirana ovom drskošću, pošto je smatrala da je za djevojku sramota da učestvuje na ovakvom takmičenju. Zato je ćerki zabranila da ide.

Ipak, ovo je bila prekretnica u životu buduće glumice.

Uprkos majčinoj zabrani, za Itinu ljepotu se čulo do daleke Njemačke, odakle joj je stigla ponuda za probno snimanje. Kako nije bilo govora da je porodica pusti da ode u Berlin, Ita je 1927. godine pobjegla od kuće.

U Berlinu je počela njena glumačka karijera. Potpisala je trogodišnji ugovor s producentskom kućom "Ostermeier" i oni su od nje napravili pravu zvijezdu. Učili su je da glumi, pleše, vozi, jaše, pliva...

Skoro godinu i po dana pojavljivala se u manjim ulogama, stičući iskustvo i spremajući se za ozbiljnije uloge.

Njeno ime - Ida Kravanja, prvi put je zabilježeno na špici filma "Šta djeca kriju od roditelja" režisera Frenka Ostena. Na nagovor producenta, već slijedeće godine uzima pseudonim po kojem će ostati zauvijek upamćena.

Ova ljepotica se proslavila 1929. godine ulogom u filmu "Erotikon" Gustava Mahatija "koji je znalački iskoristio njenu fotogeničnost i sposobnost izražavanja strasti senzualne mlade žene".

Ostalo je zabilježeno da je nakon pariske premijere priče o zavedenoj i napuštenoj ćerki čuvara željezničke stanice, publika Itu Rinu doslovno na rukama iznijela iz bioskopa. Fanovi su je obožavali, a kritičari hvalili njenu "slovensku ljepotu" i dar za glumu.

Dobijala je na stotine pisama obožavalaca i uslijedila je ponuda za nastavak karijere u Holivudu. Međutim, na vrhuncu slave, 1931. Iti je srce ukrao Miodrag Đorđević, inženjer iz Beograda, i ona je odlučila da sve ostavi i uda se za njega. Promjenila je vjeru, prešavši u pravoslavlje, i poslije selidbe u Beograd po drugi put u životu uzela i novo ime – Tamara Đorđević.

To nije značilo da će se Ita/Tamara odreći karijere. Ipak, po sopstvenoj odluci, od tada je snimala samo u Jugoslaviji i samo povremeno odlazila u Njemačku u kojoj se, sa dolaskom nacista na vlast, promjenila i situacija za glumce.

Ita je morala da dokazuje da nije Jevrejka, a tokom snimanja filma "Centrala Rio" 1939. godine, posvađala se sa čovjekom koji je vređao Jugoslaviju, a za koga se ispostavilo da je iz Gestapoa. Zatvora ju je spasao samo tadašnji ambasador kraljevine Jugoslavije u Berlinu - Ivo Andrić, koji joj je savjetovao da se hitno vrati u domovinu.

Drugi svjetski rat glumica je provela daleko od javnosti, brinući o mužu, sinu i ćerki. Nakon 1945, na filmu se pojavila samo još jednom, u manjoj ulozi u filmu "Rat" iz 1960. Godine, zajedno s Batom Živojinovićem.

Nakon što se i definitivno povukla iz javnog života, s porodicom se preselila u Budvu, gdje je živela sve do smrti.

Preminula je maja 1979, za vrijeme katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio taj kraj. Imala je 72 godine.

Sahranjena je u Beogradu, na Novom groblju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.