ZAPISI IZ ARHIVA - Štampa u Bosanskoj Krajini (1906-1941): Osvit širio mržnju i separatizam

U uvodnoj riječi prvog broja, pod naslovom "Našim istomišljenicima i prijateljima!", uredništvo kaže da se odavno "osjetila potreba za jednim uistinu nezavisnim i objektivnim listom u Banjoj Luci i u ovim krajevima uopće". List je obećao da će "zastupati interese naše pokrajine, koja je sasvim zapuštena, jer se pozitivno zna da je ova banovina u svakom pogledu najzaostalija. Pisaćemo o svemu što narod interesira i tretirati sva ona pitanja o čijem riješenju ovisi spas naroda". Istaknuto je da će se voditi briga "o islamskom elementu, koji je već sve svoje izgubio i za kog se više nema tko brinuti. Njihova nevolja nam najteže pada na srce".

Iako se deklarisao kao "nezavisni", list je bio blizak političkim idejama Vlatka Mačeka i Hrvatske seljačke stranke. Zalagao se za federativno uređenje države, po kojem bi Hrvati imali "priznatu u prvom redu svoju političku i narodnu individualnost", odnosno "svoj narodni suverenitet". Prema mišljenju Uprave policije u Banjaluci od 6. novembra 1935, pravac pisanja "Osvita" bilo je "širenje separatizma i plemenske mržnje", odnosno list je bio "separatističkog sadržaja, a i oni koji ga uređuju sami su separatisti".

Glavnim unutrašnjopolitičkim pitanjem list smatra hrvatsko pitanje, koje je "stožer i okosnica svemu". Pored hrvatskog pitanja, "dolazi na tapet i pitanje Bosne". Na "pitanje Bosne" list gleda kao na dio hrvatskog pitanja.

Pored političkih stvari, na stranicama "Osvita" pretresana su i druga pitanja iz oblasti društvenog života. List je pisao o stogodišnjici hrvatske himne, o muslimanskoj prosvjetno-vjerskoj autonomiji, o 17-godišnjici raskida svih veza između Hrvatskog sabora u Zagrebu i Austrougarske, o proslavi 1050-godišnjice smrti sv. Metoda, o proslavi HI svjetskog dana štednje, o proslavi Dana katoličke omladine u Banjaluci, o sv. Ivanu Kapistranu, o pojmu i psihologiji naše čaršije, o društvenom životu Hrvata u Vrbaskoj banovini, o potrebi gradnje čitaonica po selima, o Jevrejima, o organizovanju Jugoslovenske radikalne zajednice u Bosni, itd.

U rubrici "Događaji po svijetu" najviše je pisano o talijansko-abisinskom ratu.

Izlaženje ovog lista obustavilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova "jer je tri puta uzastopce bio zaplijenjen". List je prestao da izlazi 17. decembra 1935. Ukupno su izašla tri broja.

"Osvit" je štampan latinicom u 1.000 primjeraka, na osam strana folio formata (44 cm), u Štampariji Zvonimir Jović i Ko. u Banjaluci. Izlazio je jedanput nedjeljno, a svaki broj paginiran je zasebno.

"Narodna ornamentika"

"Narodnu ornamentiku" je izdavao Narodni muzej Vrbaske banovine u Banjaluci. Urednik joj je bio akademski slikar i upravnik Muzeja Špiro Bocarić. Časopis je štampan ćirilicom i latinicom na kvart formatu (32 cm). Izašla su u toku 1935. samo dva broja.

"Naše selo"

"Naše selo" je poljoprivredni list. Izlazilo je "svakog drugog utorka", kao prilog "Vrbaskim novinama", obično na jednoj strani. List je uređivao "Uređivački odbor Udruženja jugoslovenskih agronoma - Sekcija Banja Luka".

Pisao je o odnosu sela i grada, značaju zadrugarstva, poljoprivrednom zakonodavstvu, zdravstvenim prilikama na selu, seoskom turizmu, ratarstvu, stočarstvu, vinogradarstvu, voćarstvu, biljnim bolestima i štetočinama, pčelarstvu, itd.

Saradnici "Našeg sela" bili su Milan Janković, L. Filipić, Kosta Babić, Valerijan Spicin i dr. List je izlazio tokom 1935. i 1936, u četrdesetak brojeva.

"Vjesnik Dekanije usorske"

"Vjesnik Dekanije usorske" je informativno-vjerski list. Izdavao ga je Župni ured u Blažuju kod Teslića. Odgovorni urednik lista bio je Ambrozije Benković. Štampan je latinicom na oktav formatu. Povrijemeno je izdavan u Tesliću i Sarajevu od 1935. do 1945.

"Banjalučki sportski list"

Vlasnik za Konzorcij lista bio je Mehmed Gušić, a odgovorni urednik Ivan Radman. List je počeo da izlazi 20. marta 1936.

U uvodniku prvog broja, pod naslovom "Zašto izlazimo?", uredništvo je ukazalo na potrebu da se u Banjaluci "pokrene jedan čisto sportski stručni list". Uredništvo je obećalo da će list biti "neovisno glasilo", te se neće "nimalo žacati, da iznosi sve stvari realno i objektivno, koje se dešavaju u sportskom životu naše banovine. Sve što je dobro pozdravićemo, a loše ćemo nastojati iskorijeniti".

"Banjalučki sportski list" najviše se bavio fudbalom, a ostalim sportovima posvećivao je malo pažnje.

List je štampan ćirilicom i latinicom, u kvart formatu, u Štampariji Braća Jakšić u Banjaluci. Izdavan je jedanput nedjeljno, a izašla su samo tri broja.

Mr BOJAN STOJNIĆ, arhivski savjetnik, direktor Arhiva Republike Srpske

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.