ZAPISI IZ ARHIVA: Mjesni i gradski izbori za Banjalučki okrug (3): Izbori temelj svemu zašta narodi su lili krv
Branko Čubrilović je za "Glas" pisao da opozicija punom parom agituje da se ne izlazi na izbore. Prema njegovim riječima, opozicija je djelovala ideološki ujednačeno, kritikujući Narodni front, negirajući narodnu vlast i zahtijevajući neku svoju demokratiju, boreći se da se onemoguće izbori i da se ne učvrste tekovine NF-a.
U obraćanju omladini NF je svoju pobjedu predstavljao kao budućnost omladine, na kojoj je zadatak da čuva tekovine NOB-a i vrijedno radi na obnovi i izgradnji zemlje.
Veliki propagandni predizborni miting za građane Banjaluke i okoline održan je 4. novembra 1945. Grad je bio ukrašen i u svečanom raspoloženju, kako je prenosila štampa. Na glavnom trgu je stajao stub sa natpisima: "Za Tita", "Za republiku" i "Svi na izbore!". Govore su držali poslanički kandidat Banjaluke Osman Karabegović i član Izvršnog odbora NF-a BiH Ljubo Babić.
Osman Karabegović je tom prilikom rekao:
- Izbori 11. novembra nisu obični izbori. To su izbori koji padaju poslije naših strašnih muka i patnji, to su izbori kojima udaramo temelje svemu onome zašto su lili krv i Srbi, i Hrvati i Makedonci i Slovenci i svi naši narodi. Zato je taj veliki dan - dan nacionalnog slavlja.
Apelovalo se na građane da izađu na izbore i poklone svoj glas Narodnom frontu. Od izuzetne važnosti za izbore u Bosanskoj Krajini bila je posjeta maršala Tita Banjaluci.
On je posjetio Banjaluku 5. novembra 1945, u najvećem jeku predizborne kampanje. Grad je zbog predizbornih mitinga već bio okićen, što je posjeti dalo još svečaniji ton. Tita je dočekalo 25.000 ljudi, koji su uglas klicali: "Tito – Republika!", "Krajina je Titova!" i "Hoćemo da Tito govori!" Tita su dočekali i zvaničnici i predstavnici Narodnog fronta i njegovih organa u Krajini i BiH, kao što su poslanički kandidat za Banjaluku Osman Karabegović, pukovnik Đurin Predojević, ministar vlade BiH Ilija Došen, član Izvršnog odbora NF-a za BiH Ljubo Babić i mnogi drugi.
U obraćanju narodu Krajine Tito je, između ostalog, rekao:
"Razumije se da je moja sveta dužnost bila da dođem u Bosansku Krajinu, gdje sam teške godine proveo zajedno sa slavnim borcima, slavnim sinovima Krajišnicima u borbi protiv domaćih izdajnika i tuđinskog okupatora... Jedno bih želio, a to je, da ovdje na tlu Krajine podvučem onu ogromnu zaslugu naroda Bosanske Krajine, one ogromne žrtve koje je dao za veličanstvenu pobjedu koju smo izvojevali u borbi za našu zemlju".
Predizborno obraćanje Banjalučanima i stanovništvu Bosanske Krajine je nastavljeno slavljenjem velikih bitaka vođenih na tlu Krajine i obećanjima da će napaćeni narod Krajine biti nagrađen za svoje žrtve. Na kraju govora je Tito podsjetio na važnost novembarskih izbora, dodavši: "Drugovi i drugarice, mi zapravo znamo raspoloženje naroda, mi vrlo dobro znamo, pa ma kakve izbore održali, da ćemo dobiti ogromnu većinu, jer to nije naše dobro nego opštenarodno dobro. Glasamo za sebe, a ne za kandidate". Kutija bez liste je predstavljena kao ona u kojoj će glasati svi koji su "protiv tekovina krvlju izvojevanih, protivu napora na obnovi i izgradnji naše zemlje, protivu programa i načela Narodnog fronta – protivu Narodnog fronta kao cjeline i protiv narodnih masa okupljenih u njemu".
U prvom broju "Glasa" nakon novembarskih izbora, koji je izašao 18. novembra, objavljeni su i rezultati izbora po okruzima. U Banjaluci je za Narodni front glasalo 98% birača. U narednim brojevima lista, sve do kraja 1945. godine, objavljivani su Titovi govori, njegovi razgovori sa stranim novinarima i zvaničnicima i o izabranim poslanicima iz BiH za Ustavotvornu skupštinu, kao i inostrani tekstovi o izborima u Jugoslaviji.
"Glas" je u 22. broju na naslovnici objavio dio rasprave sa prvog zasjedanja Ustavotvorne skupštine - Deklaraciju o proglašenju FNRJ. Gotovo svi tekstovi objavljeni u tom i u nekoliko narednih brojeva informisali su o slavlju građana povodom proglašenja republike i ukidanja monarhije. U listu je objavljeno predavanje Edvarda Kardelja, potpredsjednika savezne vlade i ministra za Konstituantu, održano putem radija, čija su teme bile glavne karakteristike Ustava FNRJ. Isti broj lista donio je i nacrt Ustava FNRJ. Na taj način komunistička vlast u zemlji je željela da građanima približi novi sistem vlasti. Ustav je predstavljao kopiju sovjetskog, kojeg je Ustavotvorna skupština prilagodila jugoslovenskim prilikama. U njemu su ozakonjene tekovine NOR-a. Jugoslavija je ostala ujedinjena u šest republika sa pet nacija.
Mr Marijana Todorović Bilić, arhivista Arhiva Republike Srpske
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
