ŠKOLSTVO SEOSKE OPŠTINE DOBRNjA 1952-1960.(4): Školama nedostajale klupe, karta FNRJ bila obavezna
U Vilusima klupe bile slabe, neke i neupotrebljive, a od učila imali samo geometrijska tijela. U Hazićima škola imala dvije table, jedan orman, 20 dotrajalih klupa. U Sjutrašnjici imali samo klupe, dvije stolice za rashodovanje, a od učila stakleni štap i metar. Sve škole imale kartu FNRJ
NARODNA OSNOVNA ŠKOLA U VILUSIMA
U Vilusima je izgradnja škole počela 1953. Radovi su slabo napredovali zbog previsoke cijene građevinskog materijala i prevoza, kao i slabog odziva stanovništva na dobrovoljni rad. Škola je počela sa radom 5. septembra 1958. Školska zgrada, koja je bila solidno sagrađena, imala je dvije učionice, kancelariju, stan za učitelja i sobu za samca.
Prilikom otvaranja na školi nisu bili postavljeni oluci niti ofarbana stolarija. Ostakljenje je izvršeno od komada, pa su stakla ispadala. Škola je imala najnužniji namještaj. Nabavljene klupe su bile slabe, neke i neupotrebljive. Od učila, škola je imala samo kartu FNRJ i geometrijska tijela. Nastava se izvodila u četiri čista odjeljenja, u kojima je bilo 75 dječaka i 33 djevojčice.
Školske 1958/59. radili su učitelji Anto Markić i Irfan Medić, a sljedeće Irfan Medić i Božo Zorić. Školske 1960/61. bila su upisana 103 đaka, sa kojima su radili Jelena i Slavko Guzijan. Poslužitelj u školi bio je Stanislav Antonić.
NARODNA OSNOVNA ŠKOLA U HAZIĆIMA
Za potrebe škole u Hazićima započeta je 1954. adaptacija magacina Seljačke radne zadruge "Risto Kovačević Čiča". Izostao je dobrovoljni rad stanovnika, na koji se računalo, a građevinski materijal se plaćao skuplje nego u Banjaluci, pa je gradnja tekla sporije nego što je planirano. Do kraja godine škola je pokrivena.
U dvogodišnjoj školi u Hazićima je svega dva mjeseca radio učitelj Nikola Vuković, dok je Novak Tadić radio narednih pet godina. Učitelji su bili i Miladin Kovačević (1954/55) i Milenko Šukalo (1955).
Školske 1956/57. bilo je 160 đaka, koje su učili Novak Tadić i Gojko Dojčinović. Oni su radili i sljedeće školske godine sa 101 učenikom. U školi su 1958-1960. radili i učitelji Slavko i Jelena Guzijan. Školske 1958/59. u dva kombinovana odjeljenja bilo je 138 učenika. Nastavu je vodio Slavko Guzijan, a Jelena je koristila porodiljsko odsustvo.
Škola je imala dvije table, jedan orman i 20 dotrajalih klupa, a od učila po jednu kartu FNRJ i BiH. Prolaznost učenika je bila 50 odsto. Kao glavni razlog takvog stanja članovi školskog odbora su naveli slabu snabdjevenost učenika udžbenicima i pisaćim priborom. Pojedini su po mjesec dana dolazili u školu bez sveske i olovke. Jedan od razloga slabog uspjeha je i slaba briga roditelja. Mnogi od njih su smatrali da djeca ne treba da uče kod kuće već samo u školi.
Škola je 1959/60. imala 130 đaka. Prvi i treći razred učila je učiteljica Jelena Guzijan, a drugi i četvrti Slavko Guzijan. U školi su 1956-1960. služitelji bili Milan i Čedo Dikić, Jevto Simeunović, Milovan i Boro Simeunović.
NARODNA OSNOVNA ŠKOLA U SJUTRAŠNjICI
Gradnja dvorazredne osnovne škole u Sjutrašnjici počela je 1954. Dotad su djeca iz ovog sela pohađala školu u Han Kolima, udaljenu šest kilometara. Članovi Građevinskog odbora bili su Boro Gatarić, Rajko Šućur, Vučen Gatarić, Dragan Gajić i Branko Metlar. Gradnja škole je zbog nedostatka novca trajala duže od planiranog roka. Pošto se uz školu gradio stan za učitelja, sredstva za dovršetak gradnje obezbijeđena su iz Fonda za kreditiranje stambene izgradnje NOO Dobrnja. Školska zgrada, površine 208,10 m2, imala je dvije učionice, zbornicu i kabinet.
U školi sa 94 učenika od 1.9. do 1.10.1957. radio je učitelj Borislav Vukelić, a od 15.9.1957. Momir i Štefica Smiljanić. Na početku školske 1958/59. prosvjetni inspektor u zapisniku navodi da školu nisu trebali otvarati dok se ne riješe problemi sa sanitarijama i ne nabavi najnužniji namještaj i učila. Škola je imala samo klupe, neke dotrajale, te dvije stolice za rashodovanje, a od učila geografsku kartu FNRJ, stakleni štap i metar. Njegoslav Duvnjak je vodio prvi i treći razred sa 53 učenika, a Ante Kardum drugi i četvrti sa 26 i čisto drugi sa 23 učenika. U toku godine radio je i Gojko Dojčinović.
Školske 1959/60. bilo je 114, a naredne 135 učenika. Prvi i četvrti razred vodio je Anto Kardum, a drugi i treći Anto Markić. Školski služitelj bio je Boro Gatarić.
Priredila: Verica Josipović, načelnik Odjeljenja za sređivanje i obradu arhivske građe u Arhivu Republike Srpske
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
