Oni su promjenili svijet, a možda nikada nisu postojali

Oni su promjenili svijet, a možda nikada nisu postojali 21.09.2017 07:58 | Agencije

U današnje vrijeme lakše je nego ikada pronaći biografiju neke poznate ličnosti, ali nije oduvijek bilo tako. Dešavalo se da prođu godine, decenije, pa čak i vijekovi, prije nego što neko zapiše činjenice o slavnim istorijskim ličnostima.

S obzirom na tako dug vremenski period, nije bila rijetkost da dokazi o nečijem odstojanju nestanu u potpunosti, a da o nekoj ličnosti ostane samo priča.


Navodimo nekoliko ljudi čija ćete imena odmah prepoznati, a koji možda nikada nisu odstojali. Ili bar ne na onaj način na koji ih danas znamo.

Šekspir

Djela ovog pisca i danas su aktuelna, a poznati su nam i njegovi portreti. Ipak, mnogi su ubijeđeni da je "Vilijam Šekspir" bio samo pseudonim osobe kojoj se vremenom izgubio trag. Ni danas se ne zna gdje je Šekspir naučio da piše, kako je znao toliko o zakonu, politici i istoriji, a u njegovom testamentu se ne spominju ni predstave ni soneti, koji bi ovom velikanu trebalo da budu najvažniji. Postoji mogućnost da je poznata dkela napisao grof od Oksforda, Edvard de Vere. Vere, navodno, kao pripadnik aristokratske klase nije želoo da bude dovođen u vezu sa "nižim" vrstama umketnosti, kao što je bilo pozorište. Zato su Vereovi pratioci, kada je grof umro, najvkerovatnije potpisali njegova dkela imenom nekog neznanca koji je umro godinama ranije.

Robin Hud

Legendarni engleski narodni heroj, koji je harao Šervudskom šumom, poznat je po pljačkanju bogatih i davanju novca siromašnima. Riječ je svakako o fikciji, ali se postavlja pitanje da li je Robin Hud zaista postojao? Za sada nije poznato da li je neka stvarna ličnost poslužila kao inspiracija za poznatu legendu, da li je riječ o kombinaciji nekoliko elemenata preuzetih iz različitih istorijskih izvora, ili su priče potpuno izmišljene. Problem identifkacije dodatno komplikuje činjenica da su u vrijeme najveće popularnosti priča o Robinu Hudu, u 13. i 14. vijeku, mnogi engleski razbojnici počeli sebe da nazivaju tim imenom.

Konfučije

Stručnjaci vjeruju da je Konfučije rođen u Luu, u Kini, i da je tvorac Ru škole kineske misli. Ali, u zavisnosti od izvora, Konfučije se čini kao neprikosnoveni idealista, ambiciozni političar, pa čak i superheroj iz petog vijeka prije nove ere. Stenfordova Enciklopedija filozofije upozorava da se čak i "Razgovori", skup izreka i ideja velikog kineskog mislioca i njegovih učenika, odlikuju upečatljivim nedoslijednostima i nevjerovatnoćama.

Marija Magdalena

Čjovečanstvo već vjekovima slavi dve velike Marije - Bogorodicu i Magdalenu. Prva je rodila Isusa Hrista, a druga je bila prostitutka koja je od Isusa zatražila oproštaj za svoje grijehe. Međutim, BBC navodi da ne odstoji jedan jedini dokaz za ovo uvjerenje. Marija Magdalena u Bibliji nikad nije opisana kao grešnica, već kao dobra žena koja je oprala Hristove noge. "Independent" iznosi znatno radikalniju ideju: da je Marija bila Isusova supruga. Naime, u tekstu "Izgubljeno jevanđelje", starom 1.500 godina, tvrdi se da njih dvoje ne samo da su bili vjenčani, već i da su imali dijete. Prema ovoj alternativnoj istoriji, Djevica Marija je zapravo Marija Magdalena - Isusova žena, a ne Isusova majka. BBC navodi da je lik Magdalene najvjerovatnije pomiješan sa drugom biblijskom Marijom (Martinom sestrom) i neimenovanom prostitutkom.

Viljem Tel

Tel je navodno živio u Švajcarskoj u 14. vijeku, kada je austrijska dinastija Habzburga vladala ovom zemljom. Priča glasi ovako: austrijski namjesnik Herman Gesler postavio je šešir na glavni trg u gradu Altdorfu i naredio da se svi mještani klanjaju šeširu. Tel, lokalni mještanin koji se tu zatekao sa svojim sinom, nije htio da se pokloni i zbog toga je bio uhapšen. Gesler je Telu za kaznu naredio da strijelom pogodi jabuku koja je postavljena na glavu njegovog sina Valtera ili će obojica biti pogubljeni. Ako pogodi jabuku, biće slobodan. Tel je samostrelom pogodio jabuku i prepolovio je. Tel je, u suštini, švajcarska verzija Robina Huda i najvjerovatnije nikada nije odstojao, dok priča sa jabukom izuzetno podsjeća na vikinšku narodnu priču koja najvjerovatnije potiče iz Švajcarske.

Car David

Većina zna za priču o Davidu i Golijatu, ali David nije bio vješt samo sa praćkom. Kada je porastao, postao je kralj Izraela i Judeje, izuzetno značajna ličnost u Bibliji. Ipak, moguće je da David nikada nije odstojao. Prema knjizi "King David: A Biography" Stivena Makenzija iz 1997. godine, David se van Biblije nigdje ne spominje. Nijedan antički spis, nijedno arheološko otkriće još nisu dovedeni u vezu s njim. Ipak, Makenzi svakako nije znao da je 1993. u Tel Danu u Izraelu pronađena ploča na kojoj se spominje "Kuća Davidova". Ovaj natpis, zajedno sa još dvije ploče koje su pronađene naredne godine, jasno je ukazivao na to da je riječ o kraljevskoj ličnosti po imenu David. Ipak, ne mora da znači da je u pitanju zaista kralj David iz Biblije. Takođe, naziv "Kuća Davidova" koristio se za kraljevstvo Judeju.

Kralj Solomon

Prema Starom zavjetu, kralj Solomon je iz svojih rudnika, za koje neki vjeruju da još odstoje, sakupio 500 tona čistog zlata, i ceo život je bio okružen velikim bogatstvom. Britanski istoričar Ralf Elis, međutim, tvrdi da Solomonovi rudnici nikada nisu ni odstojali. I ne samo to. Elis kaže da sam Solomon nije bio kralj Izraela, već egipatski faraon, a da je cjela priča o legendarnom kralju samo "pogrešno interpretirana". Prema njegovim tvrdnjama, u pitanju je faraon Šošenk I, koji je vladao Egiptom i Izraelom krajem 10. vijeka prije naše ere. Elis vjeruje da su vladari iz okruženja pljačkali kraljevske grobnice u Dolini kraljeva u Egiptu i blago poklanjali Solomonu u znak poštovanja i da bi sprečili eventualne napade. Istoričar takođe vjeruje da su faraoni bili "neprihvatljivi" za kasnije biblijske autore, koji su napisali altrenativnu verziju kako bi stvorili "čistog izraelskog heroja".

Mojsije

Mosije je navodno bio sin izraelskih robova u Egiptu. Da bi sprečila da njen sin po faraonovom naređenju bude udavljen, Mojsijeva majka stavila je svoje djete u korpu, koju je pustila niz rijeku. Ovaj događaj doveo je do toga da Mojsije jednog dana postane egipatski princ. Kada je odrastao, saznao je za svoje porijeklo i gorući grm. Nekoliko epidemija kuge i potopa kasnije, Mojsije je oslobodio jevrejske robove i dobio table sa 10 božjih zapovijesti. Umro je nakon 40 godina lutanja u pustinji, a izraelitski pratioci osnovali su judaizam. Ipak, "Gardijan" ističe da se nigde u Bibliji ne spominje da su robovi gradili piramide i da su istorijski dokazi o Mojsijevom odstojanju izuzetno oskudni.

Homer

Uprkos popularnosti Homerovih kapitalnih djela - Ilijade i Odiseje, o ovom piscu zna se vrlo malo. Štaviše, smatra se da Homer nije autor ovih priča, već da je prva osoba koja ih je ikada zapisala. One su, navodno, nastale oko 1.000 godina prije nego što je Homer rođen. Pojedini autori navode da Homer nije bio slijep, dok drugi tvrde da je poznati pisac zapravo bio - žena.

Pitagora

Svi smo čuli za Pitagorinu teoremu, ali u knjizi "Clasical Philosophy: A History of Philosophy Without Any Gaps, Volume 1" navodi se da slavni starogrčki matematičar nikada nije napisao ništa što danas znamo, već da je riječ o djelima njegovih pratilaca, poznatih kao pitagorejci. Postoji čak sumnja da su upravo pitagorejci tvorci čuvene teoreme.

Isus Hristos

Američki književnik Dejvid Ficdžerald vjeruje da je sakupio prilično jake dokaze da Isus Hristos nikada nije odstojao. Autor u svojoj knjizi iz 2010. godine tvrdi da se Isus ne spominje ni u jednom istorijskom izvoru u doba kada je živio, a svoje tvrdnje potkrepljuje ukazivanjem na brojna nepoklapanja činjenica u jevanđeljima po Marku, Mateji i Luki. Sumnju još više budi činjenica da su ona nastala nekoliko decenija posle navodne Hristove smrti. Ficdžerald je, međutim, otišao korak dalje, navodeći da najvjerovatnije nisu odstojali ni aodstoli, odnosno da su njihovim imenima kasnije obilježena jevanđelja kako bi djelovala vjerodostojnije i ubjedljivije. Hristos je, prema njegovom mišljenju, kombinacija pagansklih rituala i priča o drugim ljudima. Uprkos tome što se u brojnim izvorima navodi da je Hristos činio brojna čuda, niko za njega (osim njegovih učenika) nije čuo u narednih 100 godina, ističe Ficdžerald.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica