NASA uništila stotine traka iz podruma preminulog čoveka

Agencije
NASA uništila stotine traka iz podruma preminulog čoveka

Nekoliko nedelja prije Božića 2015. godine NASA je došla do velikog otkrića, piše Motherboad.

U podrumu jednog preminulog muškarca iz Pensilvanije pronađeno je 325 magnetnih traka i dva velika kompjutera. Stručnjaci smatraju da potiču iz vremena misije Apolo, kada su ljudi prvi put sletjeli na Mesec.


Artefakti su bili stari najmanje 40 godina i u prilično lošem stanju, ali su nosili oznake Nasinog svemirskog centra "Godar" u Merilendu i Laboratorije za mlaznu propulziju. Niko, osim možda njihovog vlasnika, nije znao šta se nalazi na njima.

Rođak preminulog čovjeka odnio je predmete Nasi, sa riječima da nije vodio računa o njima, ali da je ipak ‘želio da uradi pravu stvar’ i vrati ih agenciji.

Neke od traka nosile su nazive Pionir 8 i Pionir 9, vezane za svemirske misije slanja satelita u Zemljinu orbitu šezdesetih godina, namijenjene meteorološkim istraživanjima.

Još starije trake nosile su naziv Pionir 10 i Pionir 11, vezane za misije kada je čovječanstvo sedamdesetih godina prošlog vijeka prvi put dobilo detaljnije prikaze Jupitera i Saturna.

Nasin svemirski centar "Godar" je u narednih pet mjeseci pokušavao da otkrije šta se sve nalazi na trakama i u kompjuterima.

"Godarovi" arhivari obratili su se Nasinim naučnicima sa pitanjem da li su možda izgubljeni neki od podataka koji su sakupljeni na spomenutim misijama. NASA je tako, na primer, 2006. godine priznala da je najvjerovatnije presnimila 45 traka koje su sadržale originalne snimke misije Apolo 11, kada su astronauti Nil Armstrong i Baz Oldrin 20. jula 1969. izvršili legendarno slijetanje na Mesec.

"Motherboard" je u međuvremenu saznao da su sve trake uništene, a ni danas nije jasno da li je u pitanju bio originalni ili presnimljeni materijal.

Mnogi detalji u vezi sa istraživanjem nisu sasvim jasni, a imena svih lica koja su učestvovala u istrazi, ukjučujući i imena preminulog muškarca i njegovog rođaka, još se čuvaju u tajnosti.

Ogranak centra “Godar” za upravljanje naučnom opremom saopštio je da su trake svakako bile memljive i da bi pokušaj spasavanja podataka bio izuzetno skup, i najvjerovatnije bezuspješan.

Oko 215 traka nije uopšte bilo obilježeno, pa je NASA smatrala da se na njima ne nalazi ništa.

Ipak, ako su navedeni datumi zaista bili tačni (od 1961. do 1974. godine), onda vreme nastanka sadržaja zaista moglo da se preklapa sa Nasinim starijim misijama i ispuni praznine nastale uništavanjem određenog dijela podataka.

Prema procjeni stručnjaka, podaci sa 18 od ukupno 263 važne misije koje su sprovedene izmeđe 1968. i 1987. godine nikada nisu stigli u Nasine arhive. U arhivama centra “Godar” nalazi se 30 do 59 procenata podataka sakupljenih za vrijeme misija Pionir 10 i Pionir 11.

Moguće je da su trake sadržale podatke nastale tokom bliskog susreta Pionira 10 i Jupitera, što bi značilo da bismo najvjerovatnije prvi put u životu vidjeli neke od fotografija ‘gasovitog džina’ i njegovih satelita, nastale 4. decembra 1973. godine.

Kako je muškarac uspio da sakupi toliku količinu Nasinih stvari, jedna je od najmanjih misterija u vezi sa ovim slučajem.

Tokom sedamsedestih i osamdesetih godina, NASA je često prodavala svoje stvari na aukcijama. Zapravo, svaki put kada bi tehnologija koju je koristila zastarjela, a finansijska sredstva presušila, ili kada jednostavno više nije bilo mjesta za skladištenje.

Neki od predmeta se i danas čuvaju u privatnim kolekcijama, drugi su ponovo korišćeni za neke druge prilike (npr. presnimavani), a ponekad se dešavalo da zaposleni uzmu sav materijal koji bi inače bio uništen.

Ova praksa bila je naročito popularna u vrijeme misije Apolo, a stvari iz tog perioda počele su prije oko 10 godina redovno da se pojavljuju na I-beju.

Kompjuteri, koje NASA nije željela da zadrži, danas se nalaze u rezidenciji muškarčevog rođaka u Pitsburgu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana