Listajući požutjelu štampu (3): Banjaluka poslije Sarajeva imala najviše Srba pravoslavaca u Bosni

Zoran S. Mačkić
Listajući požutjelu štampu (3): Banjaluka poslije Sarajeva imala najviše Srba pravoslavaca u Bosni

Banjalučani su imali pripravljene materijale za gradnju crkve u vrijednosti oko 20.000 for., pa su to ustupili državi, pod uslovom da im se vrati ili u građi ili u novcu, ali samo onda kada se bude zidala nova crkva

Gradnja crkve

Banjaluka je posle Sarajeva najodličnija i najveća srpska pravoslavna opština u Bosni, te kako se tamo nalazi samo jedna malena pravoslavna crkva, to je odbor tamošnje srpske crkvene opštine rešio da podigne i sagradi novu i velikolepnu pravoslavnu crkvu, koja bi odgovarala broju i ugledu tamošnjih pravoslavnih Srba. U toj sednici odborskoj od 14 (26) juna o. g. odmah je na tu cel. upisano 5.000 for. dobrovoljnih priloga. Sad će odbor sazvati glavnu skupštinu, da ova konačno odluči o gradnji i da izabere odbor za rukovođenje gradnje. Gradnja nove crkve u Banjoj Luci od velike je važnosti, te će se tamošnji Srbi svojski zauzeti da ovu lepu misao ostvare. Banjalučani su imali još iz pređašnjeg vremena pripravljena materijala za gradnju crkve u vrednosti oko 20.000 for., pa su to ustupili u početku okupacije državi pod uslovom da im se vrati ili u građi ili u novcu, ali samo onda kada se bude zidala nova crkva. Daj Bože da ovo sveto poduzeće banjalučkim Srbima srećno pođe za rukom!

"Srpski Sion",

5. jula 1892.

Početak gradnje Sokolskog doma

Ovdje je na vrlo svečan način izvršeno osvećenje kamena temeljca novog sokolskog doma. Svečanosti su prisustvovali: ban Vrbaske banovine S. Milosavljević, načelnik opštine Husedžinović, general Nedeljković, banjalučki mitropolit Vasilije sa sveštenstvom, načelnici Banske uprave i mnoštvo građana. Svečanost je počela govorom starešine župe dr Moljevića, koji je pozdravio predstavnike vlasti zahvalivši se g. Milosavljeviću, generalu Nedeljkoviću i Husedžinoviću na pomoći koju su pružili za podizanje sokolskog doma u Banjoj Luci. S. Milosavljević, ban Vrbaske banovine, odgovorio je dr Moljeviću, istakavši veliki značaj sokolskog rada. Na kraju Milosavljevićevog govora klicalo se oduševljeno nj. v. kralju, Kraljevskom domu i Jugoslaviji. U temelje zgrade zatim je svečano položena povelja.

"Pravda", 23. decembra 1931.

Izbor mis Banjaluke 1932.

Sinoć je u hotelu "Bosna" na velikoj zabavi Kola srpskih sestara, a na dočeku Nove godine, izabrana mis Banjaluke za 1932. g., prema konkursu "Vremena". Odziv je bio više nego sjajan. Dekorisana dvorana "Bosne" bila je mala da primi ogroman broj posetilaca. Naročiti žiri od 12 članova, u koji su ušli akademski slikari, novinari, profesori i predstavnici kulturnih društava, našao se u delikatnom položaju, jer se pred njim nalazio sjajan revi najlepših devojaka Banjaluke. Širi izbor obavljen je glasanjem. Žiri je izdvojio deset najlepših dama, a zatim jednoglasno izabrao za mis Banjaluke gospođicu Danicu Glušac, studentkinju filozofije, kćerku senatora g. dr Vase Glušca, poznatog nacionalnog radnika. Za počasne dame izabrane su gospođice Milesa Anđelković i Slavica Pajić. Žiri je izabranice predstavio publici, koja ih je nagradila oduševljenim aplauzom. Gospođica Danica Glušac predstavlja impozantnu figuru, ističući se kako lepotom glave tako i lepotom stasa. Banjalučani su uvereni da će njihova predstavnica na skupu lepotica u Beogradu skrenuti na sebe ozbiljnu pažnju, pa možda čak i s pravom osvojiti najveće priznanje i počast: titulu mis Jugoslavije.

"Vreme", 15. januara 1932.

Kad ponesu banjalučke trešnje

Pored ostalog voća trešnje u Banjoj Luci i celoj Bosanskoj Krajini rodile su ove godine preko svakog očekivanja, tako da su u Banjoj Luci na pijaci u početku prodavane po četiri dinara kilogram. Sada se na pijaci nalazi toliko mnogo trešanja da se prodaju i po 0,25 po kilogramu. Iako su cene ovako niske prodaja je vrlo slaba i zbog toga je izvoz, naročito u Zagreb, vrlo veliki.

"Vreme", 1. juna 1934.

Nestašice brašna

Predsednik opštine g. Muhamed Tabaković zamolio je Ministarstvo poljoprivrede, odnosno ministra g. dr Čubrilovića da se za ishranu građana u Banjoj Luci uputi 20 vagona pšenice i kukuruza, po normiranoj ceni, pošto se oseća velika oskudica.

"Pravda", 3. januara 1937.

Al' se nekad dobro jelo!

U Banjoj Luci više privrednika gaji naročitu vrstu svinja, koje se dobro goje i daju mnogo masti. Tako je posednik Anton Jurišković uhranio jedan komad, čija težina je već premašila 400 kilograma. On računa da će moći poneti još 100 kilograma.

"Pravda", 3. januara 1937.

Na današnjoj lokaciji "Glasa Srpske"

Banjalučki trgovac kožom Adem Turčinhodžić otvoriće u najskorije vreme fabriku za štavljenje kože. Ovo će biti prva fabrika za preradu kože u Vrbaskoj banovini. G. Turčinhodžić je podigao modernu fabričku zgradu. Čim stignu potrebne mašine, fabrika će otpočeti sa radom.

"Vreme", 19. decembra 1940.

 (Nastaviće se)

Priredio Zoran S. Mačkić, arhivski savjetnik

u Arhivu Republike Srpske

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana