Još jedna žena heroj je Velikog rata, a o njoj se gotovo ništa ne zna

B92
Još jedna žena heroj je Velikog rata, a o njoj se gotovo ništa ne zna

Dok su mnogi čuli za heroinu Prvog svjetskog rata Milunku Savić, malo ko zna za još jednu ženu koja se borila u Velikom ratu. Riječ je o Slavki Tomić, možda jednoj od prvih žena koja je u Velikom ratu dobila čin narednika. Ratovala je rame uz rame sa vojnicima odreda vojvode Jovana Babunskog. Za njenog života o njoj nije smijelo da se piše, a kasnije je jednostavno zaboravljena. Slavka Tomić jedna je od prvih žena učesnica Prvog svjetskog rata, ali ni danas nije poznato kada je tačno stupila u vojsku.

 

"Po podatku u francuskim novinama, ona je ranjena u Bosni u borbama oko Sarajeva, pa po tome može da se zaključi da je od početka rata bila u vojsci. Prelazak srpske vojske u Bosnu i borbe oko Sarajeva odigrale su se u septembru 1914. godine. Takođe Engleske novine pišu februara 1916. godine da je već dve godine u vojsci", priča za portal B92 Andrija Šošić, autor knjige "Srbija u Prvom svetskom ratu".

Nakon pobjeda na Ceru i Kolubari 1914. godine Bugarski komitet u Sofiji po nagovoru Beča ubacuje čete u tadašnju južnu Srbiju. Srpska vlada formira četničke odrede za suzbijanje terorističkih djelatnosti ovih četa. Za komandanta ovih antiterorističkih i poternih odjeljenja postavljen je Jovan Babunski. Uoči napada Bugarske i Njemačke 1915. srpska vlada čete i poterna odjeljenja preformira u Leteći žandarmerijski odred pod neposrednom komandom Vrhovne komande.

"Kao jedna od iskusnih boraca, Slavka Tomić je u tom periodu upućena u četnički odred Jovana Babunskog. Ovaj odred je dobio zadatak da u Kačaniku spreči prodor bugarske 3. divizije", navodi Šošić.

Dopisnik pariskog "Žurnala" u svom redovnom izvještaju sa zaraćenog prostora izveštava:

"...Dobrovoljci Žandarmerijskog odreda vojvode Babunskog pravili su čuda od junaštva. Dve stotine žandarma, krveći se mesec dana, sve do 14. novembra, branilo je Kačanički klanac. Bore se sa bugarskim vojnicima kao risevi..."

Krajem 1915. godine, prilikom povlačenja francuske vojske iz južne Srbije, objašnjava Šošić, odred vojvode Babunskog našao se u sastavu 8. puka afričkih lovaca, 122. divizije, i izvršavao odgovorne zadatke u oblasti Đevđelije. Na vrhu Odža Tepe zaslužio je visoko odlikovanje Francuske, jer je pomogao jednom njihovom bataljonu da se priključi matičnoj jedinici.

"Dakle, odred u čijem je sastavu bila i Slavka Tomić kao poslednja odbrana povlačenja srpskoj vojsci, nije krenuo u povlačenje preko Albanije već se povukao sa Francuskim jedinicama direktno ka Solunu. Tako je i Slavka Tomić stigla u Solun mnogo pre dolaska Srpske Vojske na Solunski front. Tokom tog boravka u Solunu ona je operisana u Francuskoj bolnici, a iz kolena su joj lekari izvadili metak koji je nosila još od ranjavanja kod Sarajeva 1914. godine. Sigurno je vreme do dolaska srpske vojske na Solunski front iskoristila da se odmori i zaleči od opracije, kako bi bila spremna na nove podvige", navodi Šošić.

Na pitanje da li je ovo prva žena u srpskoj vojsci u Velikom ratu, on odgovara da je to teško reći, jer se o Slavki Tomić i dalje malo zna.

"Teško je reći da li je ona prva žena koja je stekla čin narednika. Ali se sa sigurnošću može reći na osnovu do sada dostupnih podataka da je taj čin stekla krajem 1914. godine. Kako je bila pripadnik četničkog-dobrovoljačkog odreda, o tome se nije pisalo nakon 1941. odnosno 1945. godine", navodi Šošić.

Prema njegovim riječima, za vrijeme mira od 1919. do 1941. godine mislilo se o obnovi zemlje, na oduživanju onima koji su za nju pali podizanjem spomenika, obilježja i pisanjem o njima, pa se o živima manje pisalo i govorilo.

"Moramo da shvatimo i to da su to ljudi koji od svoje otadžbine nisu tražili slavu nakon rata niti veličali svoje podvige, smatrali su da je to bila njihova iskrena patriotska dužnost. Slavkina pravičnost i požrtvovanost tokom rata ukazuje da je takva bila i nakon rata. Kada je došlo vreme da se piše i o noj nije se smelo, a kasnije je prosto zaboravljena."

Prema njegovim riječima, za vreme mira od 1919. do 1941. godine, mislilo se o obnovi zemlje, na oduživanju onima koji su za nju pali podizanjem spomenika,obilježja i pisanjem o njima, pa se o živima manje pisalo i govorilo.

"Moramo da shvatimo i to da su to ljudi koji od svoje otadžbine nisu tražili slavu nakon rata niti veličali svoje podvige, smatrali su da je to bila njihova iskrena patriotska dužnost. Slavkina pravičnost i požrtvovanost tokom rata ukazuje da je takva bila i nakon rata. Kada je došlo vreme da se piše i o noj nije se smelo, a kasnije je prosto zaboravljena."
Prema najnovijim istraživanjima, Slavka je preživela rat, a čak postoji mogućnost da je završila u Americi. Naime, kako kaže Šošić, postoji mogućnost da je ili za vrijeme ili neprosredno poslije Drugog svjetskog rata emigrirala u Ameriku.

"Zasad su to još neproverene informacije, ali se radi na tome da se otkrije da li je ta Slavka Tomić, koja je preminula u Americi šezdesetih godina ova Slavka Tomić, heroina Velikog rata. Postoji i jedna fotografija sa parade četnika-dobrovoljaca Velikog rata u Beogradu tridesetih godina, dugo se smatralo da je na fotografiji Milunka Savić. Međutim najverovatnije je na fotografiji Slavka Tomić, to pokazuje ordenje i uniforma. Milunka Savić je bila pripadnik Gvozdenog puka, a Slavka Tomić četničkog dobrovoljačkog odreda", objašnjava Šošić i dodaje.

"Na fotografiji sa parade je upravo četnički dobrovoljački odred koji je u međuratnoj Jugoslaviji imao svoje udruženje, i kao takav se pojavljivao na paradama u prepoznatljivim narodnim nošnjama. Takođe žena sa fotografije nema odlikovanja koja je nosila Milunka Savić tih godina, ali nešto što je zanimljivo da ako jeste na fotografiji Slavka Tomić, možemo reći pouzdano na osnovu ordenja i medalja da je ona učestvovala i u Balkanski ratovima. Što je i moguće, i da odatle potiče poznanstvo sa predratnim četničkim vojvodama u čijim je odredima bila u Velikom ratu", zaključuje Šošić.

 

Almeri Lobel-Riš je poslat kao novinar da izvještava sa fronta na kom su upravo dovedene francuske trupe. Kao slikar on je uradio i neke zanimljive skice i portrete tokom tog boravka na tek formiranom Solunskom frontu. Sigurno da je pojava mlade žene u redovima Srpske vojske izazvalo interesovanje ne samo slikara, pa je on odlučio da uradi dva njena portreta. Za sada je poznato da je uradio dva akvarela Slavke Tomić, nažalost, nije poznato gde se čuvaju ti portreti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana