Gosti na prijemu u Palati Srbije će vidjeti pečatni prsten kneza Strojimira iz 9. vijeka

Srna
Gosti na prijemu u Palati Srbije će vidjeti pečatni prsten kneza Strojimira iz 9. vijeka

Beograd - Gosti sutrašnjeg svečanog prijema u Palati Srbija, povodom stupanja na dužnost predsjednika Aleksandra Vučića, moći će da vide kopiju najstarijeg dokaza srpske države – pečatni prsten srpskog kneza Strojimira, jednog od poznatih vladalaca srpske dinastije Vlastimirović.

Generalni sekretar predsjednika Srbije Nikola Selaković rekao je da će biti izložena kopija pečatnog prstena iz devetog vijeka, koji je dokaz da je Srbija tada posjedovala državnu administraciju i korespondirala sa drugim državama pisanim putem.


"To je dokaz da je naš vladar bio pismen i da je ovo eksponat kojim ne može da se podiči u svojoj istoriji u tom vremenu, možda ni dvadesetak odsto današnjih evropskih država", rekao je Selaković novinarima.

Tokom ceremonije u šest salona i dva foajea biće prikazana bogata istorija Srbije, a svaki će pokrivati određeni region zemlje - od južne, istočne, centralne i zapadne Srbije, do Vojvodine, Kosova i Metohije, Beograda.

Gostima će biti služeni isključivo domaći specijaliteti i vina.

Što se tiče Strojimirovog pečata, on je izrađen od zlata, kupastog oblika sa alkom na vrhu, visine 1,9 centimetara, prečnika 1,35 centimetara i ukupne mase od 15,46 grama, prenio je RTS.

Na prednjoj strani se nalazi dvostruki krst u krugu perli, oko koga je ispisano: "Bože, pomozi Strojimiru!".

Napravljen je u nekoj od vizantijskih carskih zlatara u Solunu, Atini ili Carigradu.

Postojanje pečata samo po sebi dokazuje da je u ondašnjoj Srbiji postojala administracija, arhiva i pridvorska kancelarija, koje su karakterisale jednu državu.

Prisustvo dvostrukog krsta na pečatu, ukazuje na činjenicu da je njegov naručilac bio hrišćanin, pa se može pretpostaviti da su to bili i njegovi preci, što je protivno dosadašnjem shvatanju da su srpski knezovi primili hrišćanstvo između 867. i 870. godine.

Pečat kneza Strojimira se pojavio pod brojem 281 na 150. aukciji njemačke firme "Gorni i Moš", održane 11. jula 2006. godine, na kojoj je bilo ponuđeno 734 objekta koji su okarakterisani kao antička umjetnost.

Prije aukcijske ponude, pečat se nalazio u jednoj privatnoj njemačkoj kolekciji, tako da je nemoguće utvrditi njegov put.

Tri dana prije same aukcije, ruske kolege su obavijestile predsjednika Srpskog arheološkog društva Đorđa Jankovića da pečat postoji i da je ponuđen na prodaju.

On je nakon toga o tome izvijestio direktora Istorijskog muzeja Srbije Andreja Vujnovića, nakon čega su poslali dopise tadašnjem premijeru Srbije Vojislavu Koštunici i ministru kulture Draganu Kojadinoviću, koji je odmah o tome obavijestio konzulat Srbije u Minhenu.

Srbija je na aukciji otkupila pečat za 16.000 evra, a njegova ukupna cijena sa provizijom aukcijske kuće je iznosila 20.000 evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana